Prema projekcijama instituta Allianz Research opseg premija na globalnoj je razini prošle godine dosegao iznos od 3.655 milijarde eura (isključujući zdravstveno osiguranje). U usporedbi s 2017. godinom nominalno povećanje prilagođeno učincima promjene tečaja iznosi 3,3 %.
Bila je to treća godina zaredom (odnosno 12. godina od posljednjih 15) u kojoj su premije na globalnoj razini rastom zaostajale za rastom gospodarske aktivnosti (+5,7 % nominalnoga rasta 2018. godine). Tako je penetracija osiguranja (premije izražene kao udio u BDP-u) pala na 5,4 % – najnižu vrijednost u posljednjih 30 godina. Rizika je mnogo, no zaštite od njih sve je manje. Godine 2018. osiguranje imovine i osiguranje od nezgode treći su put zaredom diljem svijeta ostvarili veći rast od životnoga osiguranja (4,7 % naspram 2,5 %).
No takav razvoj događaja nije bio jedina anomalija s kojom smo se susreli 2018. godine. Globalni je rast 2016. godine usporila Zapadna Europa, a 2017. godine SAD, no prošle je godine tu ulogu preuzela Kina. Ishod: globalni rast 2018. godine pogonila su dva stara znanca: SAD (42 %) i Japan (11 %). Nasuprot njima Kina, koja je u prošlosti – i to ne tako davne 2017. godine – bila zaslužna za 60 % globalnoga rasta, pridonijela je tek 4 %. Krivac za tako otužan rezultat: kineska tržišta životnoga osiguranja 2018. oslabila su uslijed strože regulacije posrednika u osiguranju koji prodaju proizvode povezane s upravljanjem bogatstvom.
„Priča o azijskome rastu ne završava 2018. godine“, istaknuo je Michael Heise, glavni ekonomist društva Allianz SE. „Čak štoviše. Stroža regulacija u Kini i više je nego dobrodošla jer predstavlja znak sljedeće faze uravnoteženijega i održivijega razvoja. Nadalje, Kina više nije sinonimna samo s velikim rastom. Tehnološki napredak na tome tržištu ostavlja bez daha. Kina je očiti predvodnik u primjeni umjetne inteligencije, inovativnim rješenjima za plaćanje i digitalnim ekosustavima. Kina je tržište na koje valja obratiti pozornost. U njoj se ogleda budućnost našega sektora.“
Istočnoeuropski osiguravatelji 2018. su godine uživali u rastu premija od 9,1 % pa je već treću godinu zaredom ostvaren uspješan rast (2017.: 9,3 %, 2016.: 8,9 %). Premije osiguranja imovine te osiguranja od nezgoda ubrzano su rasle dosežući 8,8 % u usporedbi sa 6,6 % 2017. godine. Ukupan iznos premija u toj je kategoriji na kraju 2018. godine iznosio 41,6 milijardi eura. S druge strane, u kategoriji životnoga osiguranja rast premija usporio je na 9,9 % u usporedbi s izvanrednih 16 % 2017. godine. Međutim, ta je stopa rasta i dalje bila druga najveća u posljednjih deset godina. Ukupni iznos premija bio je jednak 17,9 milijardi eura. Ovim tržištem, za razliku od ostalih tržišta u razvoju (i većine zapadnoeuropskih tržišta), dakle, dominira kategorija osiguranja imovine i osiguranja od nezgoda.
Na hrvatskome tržištu osiguranja prihod od premija (za osiguranje imovine i životno osiguranje) 2018. je godine porastao za 9,0 %, što predstavlja najveći rast od 2007. godine. Obje su kategorije osiguranja pridonijele tomu velikom rastu: Premije za životno osiguranje porasle su za 6,6 %, dok su premije za osiguranje imovine i osiguranje od nezgode – koje čine dvije trećine hrvatskoga tržišta – porasle za nevjerojatnih 10,2 %. Brži porast tržište osiguranja imovine i osiguranja od nezgode posljednji je put ostvarilo davne 2002. godine. Uz prošlogodišnji je nagli rast to tržište konačno ponovno doseglo svoj pretkrizni vrhunac iz 2008. godine kada je riječ o ukupnome prihodu od premija. Hrvatsko je tržište jedno od razvijenijih u Istočnoj Europi: u Hrvatskoj su i gustoća osiguranja (premija po glavi stanovnika, 302 eura) i penetracija osiguranja (premije kao udio BDP-a, 2,4 %) iznad regionalnoga prosjeka (155 eura i 1,8 %).
Allianz Research očekuje nastavak oporavka tržišta osiguranja te predviđa da će rast premija na svjetskoj razini tijekom sljedećega desetljeća doseći oko 5 % (nakon ne baš sjajnih 3 % u proteklome desetljeću). Uzmemo li u obzir sve brže demografske promjene, posebno na tržištima u razvoju na kojima sustavi socijalnoga osiguranja nisu dovoljno razvijeni, životno bi osiguranje trebalo ponovno ostvariti nešto brži rast od kategorije osiguranja imovine i osiguranja od nezgode (5,5 % naspram 4,4 %). U Istočnoj se Europi očekuje i nešto veći rast zbog još uvijek pozamašnih zaostataka u razvoju: ta bi regija tijekom sljedećega desetljeća trebala postići rast od 6,3 % godišnje. Za razliku od razvoja koji se očekuje na globalnoj razini, u toj bi regiji osiguranje imovine i osiguranje od nezgode trebalo i dalje premašivati životno osiguranje (6,6 % naspram 5,4 %). U Hrvatskoj, koja predstavlja jedno od razvijenijih tržišta u toj regiji, prognoze nisu toliko sjajne: očekuje se rast od 3,4 % godišnje. To, međutim, predstavlja izniman napredak u usporedbi s proteklim desetljećem (-0,2 % godišnje).
Veliku nepoznanicu, međutim, predstavlja digitalizacija osiguranja. „Sektor osiguranja suočen je sa seizmičkim pomakom koji će zauvijek promijeniti njegovu budućnost“, istaknula je Patricia Pelayo, ekonomistica zaposlena u institutu Allianz Research. „Umjetna inteligencija i tehnologije koje su povezane s njome ukorijenit će se u poslovanju. Osiguranje je na pragu drastične promjene. Međutim, utjecaj te promjene na rast premija zasad je još nejasan: rjeđi zahtjevi (od upravljanja rizicima do prevencije rizika) te manji troškovi rada i distribucije govore u prilog manjemu rastu premija, no kompenzacija u vidu dopiranja do većega broja klijenata i novih proizvoda (npr. kibernetičko osiguranje) daje naslutiti kako postoji mogućnost suprotnoga razvoja. Gotovo je nemoguće predvidjeti koji će čimbenik odnijeti prevagu.“