Investicije u prometnu infrastrukturu ključne su za dugoročni razvoj logističkog sektora, a njihov puni učinak očekuje se u narednim godinama, kako se bude povećavala protočnost željezničkog koridora od Rijeke prema Zagrebu i Budimpešti.
Istaknuto je to na trećem SCM Forumu, koji je u Zagrebu okupio brojne stručnjake iz logistike, prijevoza i drugih segmenata opskrbnog lanca. Ključna poruka konferencije bila je da je za ostvarenje punog potencijala sektora nužno strpljenje, s obzirom na opseg i kompleksnost infrastrukturnih ulaganja koja su u tijeku.
Rijeka zaostaje za Koprom u željezničkoj propusnosti
Na glavnoj panel raspravi o prometnoj i logističkoj infrastrukturi istaknuto je kako kapaciteti riječkog kontejnerskog terminala trenutno nadmašuju mogućnosti željezničke mreže.
„Maersk i Enna Grupa uložili su gotovo 400 milijuna eura u terminal Rijeka Gateway, dok ukupna ulaganja povezana s projektom premašuju milijardu eura. Međutim, kapacitet terminala danas je znatno veći od propusnosti željezničke mreže, koja iznosi oko 70 vlakova dnevno“, naglasio je Ivić Vodopija, direktor za istočnu Europu u kompaniji A.P. Moller – Maersk.
Usporedbe radi, slovenska luka Kopar, nakon nedavnih ulaganja, ima kapacitet od čak 212 vlakova dnevno, pri čemu se radi o duljim kompozicijama. „To znači da Rijeka ostvaruje tek oko petine željezničke propusnosti koju ima Kopar“, dodao je Vodopija.
Logistika u Sloveniji – snažan sektor s izazovima
Robert Sever, direktor Udruženja za promet pri Gospodarskoj komori Slovenije, istaknuo je kako logistika u Sloveniji generira više od 6 posto BDP-a, uz godišnje prihode veće od 8 milijardi eura i više od 50 tisuća zaposlenih.
Unatoč tome, upozorio je da i dalje postoje značajni infrastrukturni izazovi. „Više od 60 posto prometa luke Kopar odvija se cestom, što je znatno skuplje od željezničkog prijevoza. Istovremeno, više od 1300 kilometara pruga ne zadovoljava TEN-T standarde“, rekao je Sever, naglasivši kako i Sloveniju i Hrvatsku očekuje još mnogo posla.
Nizinska pruga – projekt od strateške važnosti
Projekt nizinske pruge Rijeka–Zagreb ulazi u konkretniju fazu pripreme, uz nove modele realizacije koji bi trebali ubrzati proces.
„Poduzeti su prvi operativni koraci za pokretanje izgradnje nizinske pruge, a kao ključan model odabran je tzv. alliance model, koji uključuje blisku suradnju investitora, projektanata i izvođača od najranijih faza“, istaknula je Jasna Divić, ravnateljica Uprave za željezničku infrastrukturu i promet u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.
Procijenjena vrijednost investicije doseže do 4 milijarde eura, čime se ovaj projekt svrstava među najveće infrastrukturne zahvate u Hrvatskoj. Trenutačno je u tijeku nabava konzultantskih usluga koje će definirati tehničke, financijske i operativne okvire projekta.
Novi krčki most kao ključna karika razvoja
Projekt novog krčkog mosta sve se jasnije nameće kao ključan preduvjet razvoja željezničkog i cestovnog prometa.
U tijeku je izrada idejnog rješenja, dok se paralelno razrađuje optimalna željeznička trasa. Očekuje se da bi u razdoblju od tri do četiri godine mogla biti ishođena lokacijska dozvola, čime bi se otvorio prostor za početak realizacije.
Projekt se promatra kao dio šire logističke cjeline koja uključuje i razvoj novog terminala na Krku te cargo centra u Zagrebu, čime bi se dodatno ojačala pozicija Hrvatske kao regionalnog logističkog čvorišta.
Izazovi u željezničkom teretnom prometu
Tin Simonić, direktor prodaje u HŽ Cargu, upozorio je na zahtjevne tržišne uvjete u sektoru teretnog željezničkog prijevoza.
„Prošla godina bila je iznimno teška, s padom od oko 3 milijuna tona tereta, odnosno 21 posto. Tržište je poremećeno, a dodatne izazove stvaraju česta zatvaranja pruga – samo u prošloj godini zabilježeno ih je 77 dana“, istaknuo je Simonić.
Naglasio je i važnost slovenskog tržišta, na koje otpada gotovo polovica poslovanja HŽ Carga, te potrebu bolje koordinacije infrastrukturnih radova između Hrvatske i Slovenije.
Unatoč gubicima, HŽ Cargo nastavlja održavati promet na Ličkoj pruzi, koju smatra strateški važnom, iako je promet značajno pao u odnosu na ranije razine.
Investicije kao temelj budućeg rasta
Zaključak panela bio je jasan – trenutni izazovi trebaju se promatrati kao faza ulaganja u budućnost.
„Ključno je nastaviti s investicijama i optimizacijom poslovanja kako bi sektor bio spreman za očekivani snažniji rast u nadolazećem razdoblju“, poručio je Simonić.
Uz temu infrastrukture, SCM Forum obuhvatio je i panel rasprave o farmaceutskoj industriji, FMCG sektoru te kibernetičkoj sigurnosti, uz niz stručnih predavanja i primjera iz prakse.
