Njemačko gospodarstvo ne bilježi rast već treću godinu zaredom

In Vijesti iz svijeta
habek

Njemačko gospodarstvo ne uspijeva izaći iz krize. Vlada je smanjila svoju prognozu gospodarskog rasta. Za tekuću godinu očekuje stagnaciju bruto domaćeg proizvoda, priopćio je u četvrtak ministar gospodarstva Robert Habeck.

Prema proljetnoj prognozi, gospodarstvo treću godinu zaredom neće zabilježiti rast.

U siječnju je vlada još uvijek očekivala rast od 0,3 posto, a sada očekuje nulu. Ministarstvo gospodarstva ocjenjuje da se gospodarstvo nalazi u “uzburkanim vodama”.

Globalna neizvjesnost znatno se povećala zbog carina koje je američki predsjednik Donald Trump najavio, a djelomično i povukao, navodi ministarstvo.

To posebno pogađa njemačko gospodarstvo, orijentirano na izvoz – potražnja iz inozemstva ionako je slaba.

Ni sljedeće godine vlada ne očekuje značajniji oporavak. Predviđa se rast od jedan posto.

“Od fiskalnih odluka buduće savezne vlade očekuju se pozitivni impulsi, koji će, međutim, pridonijeti rastu tek u narednim godinama.”

Očekivana nova vlada demokršćana (CDU/CSU) i socijaldemokrata (SPD) najavila je u koalicijskom sporazumu opsežne mjere za poticanje gospodarstva.

Kao primjer navodi se “investicijski poticaj” za poduzeća.

Koalicija također želi smanjiti troškove energije, ublažiti radno zakonodavstvo, smanjiti birokraciju i poreze za poduzeća.

Kod širenja obnovljivih izvora energije planira se snižavanje troškova.

Cilj je, prema sporazumu, ponovno povećanje tzv. potencijalnog rasta na više od jedan posto.

Tome bi trebala pridonijeti i velika ulaganja, ponajprije u infrastrukturu – riječ je o obnovi mostova, cesta, željeznica i škola.

“Ali novac sam po sebi ne rješava problem”, rekao je Habeck. Strukturni problemi, dodao je, moraju se brzo i dosljedno rješavati. “Od toga će ovisiti hoće li njemačko gospodarstvo dobiti poticaj za svoju konkurentnost ili će se novac raspršiti bez učinka.”

Gospodarska udruženja kao glavne prepreke stalno navode nedostatak radne snage, odugovlačenje s planiranjem i izdavanjem dozvola, kao i visoke cijene energije u međunarodnoj usporedbi.

Inflacija će, prema proljetnoj projekciji, pasti s prošlogodišnjih 2,2 posto na dva posto ove, odnosno 1,9 posto sljedeće godine.

Habeck je od kraja 2021. ministar gospodarstva i zaštite klime te potpredsjednik vlade. Njegov mandat obilježile su posljedice ruskog napada na Ukrajinu, među kojima je bila i energetska kriza.

Zahvaljujući sveobuhvatnim mjerama, vlada je uspjela spriječiti dublju recesiju. Tijekom mandata političara iz redova Zelenih znatno se ubrzalo i širenje obnovljivih izvora energije iz vjetra i sunca.

Habeck je trpio i kritike, primjerice zbog spornog zakona o grijanju s brojnim detaljnim propisima koje nova vlada želi ukinuti. dpa

You may also read!

hrana

Uvozna komponenta značajniji generator rasta cijena hrane od domaće proizvodnje

Odgovornost za rast cijena hrane i proizvoda široke potrošnje u Hrvatskoj nije moguće jednoznačno pripisati pojedinom dioniku u lancu

Read More...
wallstreet

Popuštanje napetosti između SAD-a i Kine potaknulo svjetske burze

Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna snažno porasle jer je ulagače ohrabrilo popuštanje trgovinskih napetosti između SAD-a

Read More...
Poslodavci obvezni očuvati zdravlje radnika

Poslodavci obvezni očuvati zdravlje radnika

Nakon uspješno održane tri radionice uvodnog programa plus XXL u sklopu 25. jubilarne tradicionalne godišnje nacionalne Konferencije s međunarodnim

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design