Europska komisija (EK) objavila je Indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2018. DESI je složeni pokazatelj gospodarske i društvene digitalizacije koji je razvila EK s ciljem procjene razvoja država članica u području digitalne konkurentnosti koji pridonosi analitičkoj osnovi europskog semestra. DESI se ove godine prvi puta objavljuje zajedno s Izvješćem o digitalnom razvoju Europe.
DESI za 2018. za Hrvatsku iznosi 46,7, tj. 22. mjesto. U izvješću za 2017., Hrvatska je bila na 23. mjestu, čime je napredovala za jedno mjesto. Hrvatski građani su iznadprosječni korisnici interneta, a poduzeća vješto koriste digitalne tehnologije.
DESI mjeri digitalizaciju na temelju pet pokazatelja:
Pokazatelj POVEZIVOST podrazumijeva fiksnu i mobilnu širokopojasnu pokrivenost. U odnosu na 2017. godinu Hrvatska bilježi napredak ali ostaje na 27. mjestu. Nacionalno ulaganje u širokopojasni pristup se povećava. Ističemo da je povećana pokrivenost fiksnim širokopojasnim internetom (99% pokrivenosti teritorijem dostupnošću usluge), čime je Hrvatska iznad prosjeka EU-a (97%), te je to podkategorija u kojoj je postignut najveći napredak u odnosu na prošlu godinu. Kako bi se ostvario puni potencijal digitalne transformacije, osigurana su značajna sredstva za unapređenje širokopojasne infrastrukture.
Pokazatelj LJUDSKI KAPITAL odnosi se na upotrebu interneta i digitalne vještine. Broj građana koji se koriste internetom je u porastu. U ovom pokazatelju Hrvatska je rasla s 19. na 18. mjesto. Broj stručnjaka za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju (IKT) povećan je s 2,7% na 3,3%, a broj diplomiranih studenata u znanosti, tehnologiji i matematici (STEM) starosne dobi od 20-29 godina povećao se za 1,7%. Tijekom 2018. uvodi se obvezni nastavni predmeta informatike u 5. i 6. razred osnovne škole, što će dodatno povećati rast broja STEM zanimanja.
Pokazatelj KORIŠTENJE INTERNETOM obuhvaća komunikaciju i transakcije na internetu. Hrvatska je nastavila ostvarivati veliki napredak tijekom 2018. i napredovala je s 14. na 11. mjesto. Hrvatski korisnici interneta čitaju internetske vijesti (91%, po tom sastavnom dijelu ovog pokazatelja Hrvati su drugi u Europi), slušaju glazbu, gledaju videozapise i igraju na mreži, gledaju filmove i videopozive putem interneta. Također značajno koriste društvene mreže i internetsko bankarstvo i kupovinu.
Pokazatelj INTEGRACIJA DIGITALNE TEHNOLOGIJE podrazumijeva digitalizaciju poduzeća i e-trgovinu. Iako je prema ovom pokazatelju zabilježen rast prema nominalnoj vrijednosti u odnosu na druge države članice bilježi se pad sa 17. na 21. mjesto. Poduzeća su osobito povećala uporabu usluga o oblaku i zauzela visoko 8. mjesto u toj podkategoriji. Raste promet malih i srednjih poduzeća koji usluge i proizvode prodaju na internetu. Hrvatska planira pripremu Strategije za digitalizaciju gospodarstva, a potpisala je Europsku deklaraciju o računalstvu visoke učinkovitosti. Bura, superračunalo Sveučilišta u Rijeci, najsnažnije je superračunalo u Jadranskoj regiji i koristi se za biotehnološka i biomedicinska istraživanja te je dostupno institucijama i tvrtkama u inozemstvu. Kao jedan od vodećih aktera u svijetu visoko-učinkovitih električnih automobila, Rimac je potpisao sporazum sa Sveučilištem u Rijeci o uporabi superračunala za razvoj najnovijeg Concept Two električnog automobila s 1384 HP i najvećom brzinom od 400 km/h. U skorije vrijeme očekuje se potpisivanje deklaracija o suradnji u područjima umjetne inteligencije, blockchaina, zdravstva i inovacija.
Pokazatelj DIGITALNE JAVNE USLUGE odnosi se na usluge e-uprave. U ovom pokazatelju Hrvatska ostaje na 25. mjestu. Rezultati Hrvatske u području dostupnosti otvorenih podataka viši su od prosjeka EU-a. Kontinuirano se povećava broj korisnika usluga e-uprave, pri čemu 66% internet korisnika usluga e-uprave mrežno dostavlja popunjene obrasce. Podkategorija u kojem se Hrvatska posebno ističe jesu e-usluge u zdravstvu, s kojim je na 10. mjestu među državama članicama.
Sažetak
Hrvatski se građani služe internetom više od prosjeka, a poduzeća često koriste digitalne tehnologije. Iako u širokopojasnom pristupu Hrvatska polagano raste, jedna je od prvih zemalja EU koja je testirala 5G mrežu. Vezano uz usluge e-uprave, Hrvatska polagano napreduje, ali je i dalje na 25. mjestu, a broj korisnika je iznad EU prosjeka. Interes za STEM područje se povećava i planira se motivirati povećanje broja studenata STEM-a dodjelom većeg broja stipendija.
Ugovaraju se projekti za razvoj e-usluga čiji će se rezultati vidjeti u idućim godinama, te su planirane mjere za uspostavu zajedničkih platformi i odgovarajućih infrastrukturnih servisa za tijela javne uprave, kojima će se unaprijediti pružanje elektroničkih javnih usluga i smanjiti opterećenje za građane i poslovne subjekte.
Kako bi se ostvario puni potencijal digitalne transformacije, osigurana su značajna sredstva za unapređenje brze širokopojasne infrastrukture, kojima će se obuhvatiti 25% ukupnog hrvatskog stanovništva u prigradskim i ruralnim područjima.
Poboljšanjem povezivosti, koja se ostvaruje Nacionalnim programom razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture i Okvirnim nacionalnim programom za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupau područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, Hrvatska će pridonijeti većoj potrošnji i potaknuti ulaganja u brzu internetsku infrastrukturu te utjecati na smanjenje cijene fiksnog širokopojasnog pristupa za krajnje korisnike, kako bi se osigurali uvjeti za brži rast i razvoj digitalnog društva u Hrvatskoj.
