Samodostatnost domaće proizvodnje hrane kao pitanje strateške sigurnosti
U Zagrebu je u organizaciji tvrtke Motus Media održana konferencija „Budućnost hrane i maloprodaje“, koja je okupila vodeće stručnjake iz područja poljoprivrede, prehrambene industrije, gospodarstva, financija, znanosti i javne uprave, s ciljem analize stanja domaće poljoprivredne i prehrambene industrije te rasprave o smanjenju ovisnosti Hrvatske o uvozu hrane.
U kontekstu geopolitičkih nestabilnosti, klimatskih promjena i tržišnih poremećaja, konferencija je naglasila važnost snažne domaće proizvodnje hrane kao temelja ekonomske stabilnosti, javnog zdravlja i nacionalne sigurnosti.
Otvarajući skup, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak istaknuo je kako je poljoprivreda strateška grana koju društvo često zanemaruje, a Ministarstvo će u idućem razdoblju intenzivirati napore na zakonskim i operativnim reformama kako bi se povećala iskorištenost obradivih površina i smanjila ovisnost o uvozu.
Dražen Knežević, voditelj Centra za sigurnost hrane iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, rekao je kako ova konferencija obrađuje goruće teme uvoza i cijena hrane, obzirom da je prije tjedan dana Svjetska trgovinska organizacija objavila procjenu da za 2025. izgledi nisu dobri. Očekuje se pad trgovinske razmjene veći nego u vrijeme pandemije. U tom slučaju je moguća refleksija na Hrvatsku.
Kroz dva glavna panela „Mora li Hrvatska biti ovisna o uvozu hrane – trend, nužnost ili iluzija?“ te „Cijene hrane – tko ubire vrhnje?“ razmatrane su temeljne prepreke i prilike domaće proizvodnje.
U prvom panelu, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović upozorio je da je Hrvatska u posljednjih sedam godina iz sustava izbacila 100 tisuća hektara kvalitetnog zemljišta, a Aleksandar Mešić, dekan Agronomskog fakulteta, naglasio je potrebu za većim ulaganjem u obrazovanje, znanje i inovacije. Mešić je ujedno podsjetio na još nedovoljno korištenje znanstvenog potencijala. Miroslav Božić, savjetnik Uprave Hrvatske industrije šećera, ukazao je na problem nedovoljne valorizacije dodane vrijednosti domaće proizvodnje, dok je Toni Raič, predsjednik udruge Baby Beef, poručio da je potrebna jasna nacionalna strategija i konkretni ciljevi, a ne deklarativna podrška sektoru.
Panel o cijenama hrane otvorio je Martin Evačić (predsjednik HUP – Udruge trgovine) ističući da rast cijena nije isključivo rezultat poskupljenja sirovina, već kombinacije brojnih troškova uključujući energente, najmove i poreze. Denis Matijević (izvršni direktor ORKA Grupe) upozorio je na pogrešno percipiranu suprotnost između proizvođača i trgovaca, naglasivši važnost integriranih lanaca vrijednosti. Hrvoje Stojić (glavni ekonomist HUP-a) naveo je da unatoč porastu kupovne moći, trgovačke marže ostaju niske te da je potrebna šira ekonomska politika za zaštitu ranjivih skupina.
U razgovoru jedan-na-jedan, Vlado Čondić Galiničić, predsjednik HGK – Udruženja poljoprivrede i član Nadzornog odbora tvrtke Podravka Agri, upozorio je na propuste u sektoru govedarstva i potrebu za strateškim planiranjem proizvodnje. Predsjednik Uprave agencije HAMAG-BICRO, Vjeran Vrbanec, istaknuo je važnost racionalnog korištenja financijskih instrumenata i usmjerenja potpora prema poduzetnicima koji imaju jasne poslovne planove.
Posebnu pozornost izazvao je nastup Zvjezdane Blažić (direktorice Geja savjetovanja i konzutantice) koja je iznijela podatke o poraznom trgovinskom deficitu u prehrambenom sektoru: od ulaska Hrvatske u EU uvoz je narastao za četiri milijarde eura, na 6,4 milijarde eura, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi malo više od 61%.
Naglasila je kako unatoč povoljnim klimatskim i prirodnim uvjetima, te milijardama eura iz EU fondova, Hrvatska nije iskoristila svoj potencijal te je među zemljama s najnižom produktivnošću u EU.
Na konferenciji je istaknuto da je poljoprivreda u Hrvatskoj i dalje prepuštena entuzijazmu pojedinaca te da su nužne dubinske promjene zemljišne politike, snažnija uloga države u obnovi i organizaciji proizvodnih kapaciteta, te poticanje suradnje između znanstvene zajednice i proizvođača. Sugovornici su se složili da ulaganja u sustave navodnjavanja, mehanizaciju i nove tehnologije predstavljaju osnovu za povećanje produktivnosti i konkurentnosti.
Konferencija je zaključena pozivom na konsenzus svih dionika; od politike, struke i gospodarstva do akademske zajednice, a kako bi se preokrenuo negativan trend i osigurala dugoročna održivost domaće proizvodnje hrane.
Izvor: Motus Media
