Pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) osnovana je Radna skupina za bioplin koja će raditi na unaprjeđenju zakonodavnog okvira za bioplin i utvrđivanju potencijala i benefita koje bioplin nudi za pojedini resor, priopćeno je u ponedjeljak iz HGK.
Radna skupina davat će preporuke Vladi vezano uz donošenje strateških dokumenata, politika i mjera, kao i gradovima i općinama kako pokrenuti proizvodnju i korištenje bioplina u svojim sredinama po principima kružnog gospodarstva.
U radu Skupine sudjelovat će predstavnici resornih ministarstava (energetike, gospodarstva i klime, te poljoprivrede i prometa), Energetskog instituta Hrvoje Požar, HERA-e, HROTE-a, fakulteta (Agronomski i FSB), Hrvatske udruge poslodavaca, a njome će naizmjenično predsjedavati predstavnici HGK i HUPB-a, priopćeno je.
Direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac, koja će predsjedavati tom radnom skupinom, istaknula je kako su dekarbonizacija energetskog sektora, ulaganje u nove i inovativne tehnologije, 14 posto udjela OIE u sektoru prometa do 2030. te postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine samo neki od ciljeva koje trebamo ostvariti u području energetike, prometa, klime, industrije i zaštite okoliša.
“Važnu ulogu u toj zelenoj transformaciji imat će i bioplin, a kako bi iskoristili njegov puni potencijal nužna je međusektorska suradnja. Ideja o tome je već nekoliko godina prisutna, no tek nakon nedavno održanog okruglog stola u organizaciji HGK i Hrvatske udruge proizvođača bioplina, krenulo se u konkretnijem smjeru“, navela je Šćulac Domac.
Voditelj Grupacije za bioplin koja djeluje u sklopu Zajednice obnovljivih izvora energije HGK Zoran Alavanja smatra da rast i razvoj poljoprivrede za sobom nosi određene posljedice u vidu povećanja CO2 te da će se dodatnim vrednovanjem proizvodnje bioplina otvorit prilika uključivanja stočara i poljoprivrednih proizvođača u programe smanjenja CO2, što će im podići konkurentnost.
“Osim toga, bioplin može odigrati veliku ulogu i u dekarbonizaciji sektora prometa. Smanjenje CO2, proizvodnja biometana, zelena radna mjesta, čist zrak i voda, uravnoteženje energetske mreže, diverzifikacija poljoprivrednih gospodarstava, proizvodnja organskog gnojiva i obnova kapaciteta – sve su to potencijali koje bioplin nudi, a koji nisu u potpunosti iskorišteni“, naglasio je Alavanja.
Predsjednik Hrvatske udruge proizvođača bioplina Marijan Cenger ističe kako je bioplin vrlo specifična i kompleksna tema koja zadire u mnoge resore kao što su energetika, poljoprivreda, sektor gospodarenja otpadom, klima i dr.
“Jedan od ciljeva radne skupine svakako je i usklađivanje, odnosno međusobno povezivanje resora kako bi se objedinile koordinacije. Za početak trebamo odrediti prioritete i način funkcioniranja, a najveći problem trenutno je cijena bioplina“, smatra Cenger. (H)
