Promet u maloprodaji eurozone i EU-a pao je u rujnu, nakon stabilizacije na kraju ljeta, pokazale su u petak preliminarne procjene europskog statističkog ureda.
Sezonski prilagođen obujam prometa u maloprodaji eurozone pao je za 0,7 posto u rujnu u odnosu na kolovoz, kad je prema revidiranom podatku uvećan za 0,4 posto, izračunali su statističari.
Na razini Unije promet je pao za 0,6 posto, nakon također revidiranog 0,4-postotnog rasta u kolovozu, pokazuju Eurostatovi podaci.
Na sredini ljeta promet je na oba područja smanjen na mjesečnoj razini za nekih 0,7 posto.
Najviše je u rujnu na oba područja pao promet u maloprodaji široke kategorije neprehrambenih proizvoda, za 1,2 posto u eurozoni i za 1,0 posto u Uniji
Smanjen je i promet u maloprodaji hrane, pića i duhanskih proizvoda, za blažih 0,3 posto u eurozoni i za 0,4 posto u EU.
Izuzetak su bile benzinske postaje, s rastom prometa za 1,0 posto u eurozoni i za marginalnih 0,1 posto na razini cijele Unije. U kolovozu je pak promet bio smanjen za 0,8 posto u eurozoni i za 0,4 posto u Uniji, pokazuju tablice Eurostata.
Oštar pad u Njemačkoj
Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao, najizraženiji pad prometa na mjesečnoj razini zabilježen je u rujnu u njemačkoj maloprodaji, za dva posto.
Slijede Rumunjska i Portugal s prometom slabijim za 1,3 odnosno za 0,9 posto.
Najveći pak rast prometa zabilježen je u rujnu u Luksemburgu, od 5,3 posto. Slijedi Slovačka gdje je uvećan za 2,2 posto.
U Hrvatskoj je promet u maloprodaji u rujnu uvećan za 0,6 posto u odnosu na kolovoz kada je bio porastao za 0,5 posto. Promet u hrvatskoj maloprodaji bilježi tako rast četvrti mjesec zaredom, pokazuju tablice Eurostata.
Najbliže Hrvatskoj bile su Bugarska, Cipar i Latvija, s rastom prometa za po 0,7 posto.
Eurostat nije raspolagao podacima za Grčku i Češku.
Manje goriva
Na godišnjoj razini kalendarski prilagođeni promet u maloprodaji porastao je u rujnu za 0,4 posto u eurozoni i za 0,9 posto u Europskoj uniji, pokazali su preliminarni izračuni.
U kolovozu je bio veći za 1,3 posto u eurozoni i za 1,7 posto u Uniji.
Najsnažnije je na godišnjoj razini porastao promet u maloprodaji hrane, pića i duhanskih proizvoda, za 1,1 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 1,0 posto na razini EU‑a. U kolovozu je na godišnjoj razini bio veći za 1,7 odnosno za 1,5 posto.
Na godišnjoj je razini povećan i promet u u maloprodaji široke kategorije neprehrambenih proizvoda, za 0,7 posto u eurozoni i za 1,2 posto u Uniji, osjetno blaže nego u kolovozu.
Pad je zabilježen samo u maloprodaji goriva, za tri posto u eurozoni i za 2,3 posto na razini Unije. U kolovozu bio je pao za 4,4 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 2,6 posto na razini Unije.
Skok na Cipru
Najsnažniji rast prometa u maloprodaji na godišnjoj razini bilježio je u rujnu Cipar, od 7,6 posto, pokazalo je izvješće Eurostata.
Slijedi Švedska gdje je porastao za 6,9 posto.
U Hrvatskoj je promet u maloprodaji u rujnu na godišnjoj razini uvećan za 2,9 posto, nešto blaže nego u kolovozu, kad je bio porastao za 3,2 posto.
Daleko najsnažniji pad prometa na godišnjoj razini bilježila je pak Njemačka, za 2,4 posto. U stopu ju slijedi Rumunjska, s padom prometa za 2,3 posto, navodi se u izvješću Eurostata.
(Hina)
