Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u trećem je tromjesečju višak blago smanjen, no u posljednja četiri tromjesečja snažno je smanjen, prije svega pod utjecajem negativnih kretanja u robnoj razmjeni, dok je na pozitivna kretanja na računu usluga utjecao rast prihoda od turizma, koji su u devet mjeseci premašili 11,6 milijardi eura.
Po podacima Hrvatske narodne banke (HNB), višak na tekućem računu platne bilance u trećem je tromjesečju iznosio 4,1 milijardu eura, što je 1,7 posto manje nego u istom razdoblju lani.
Na računu kapitalnih transakcija višak je u trećem tromjesečju iznosio 347 milijuna eura, što je na godišnjoj razini pad za 3,8 posto.
Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u trećem je tromjesečju ostvaren višak od 4,5 milijardi eura, što je blago pogoršanje salda, za sto milijuna eura u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine.
“Snažan rast prihoda od turizma u trećem je tromjesečju neutralizirao utjecaj skupih sirovina i energenata na širenje robnog manjka, pa je na tekućem i kapitalnom računu platne bilance ostvaren samo neznatno manji višak negoli u istom razdoblju prethodne godine. Međutim, zbog dominacije spomenutih nepovoljnijih učinaka u prvoj polovini godine, kumulativan višak na tekućem i kapitalnom računu u posljednja se četiri tromjesečja ipak snažno smanjio u odnosu na 2021. godinu”, navode analitičari središnje banke u komentaru platne bilance.
Po podacima koje iznose, na tekućem i kapitalnom računu je u posljednja četiri tromjesečja zabilježen višak od 562 milijuna eura, što je znatno manje u odnosu prema 2,4 milijarde eura viška iz godine prije.
“Zbog dominacije nepovoljnih učinaka u prvoj polovini godine, prije svega izrazito snažnog porasta neto uvoza energenata, kumulativan višak na tekućem i kapitalnom računu u posljednja se četiri tromjesečja snažno smanjio te je u razdoblju do kraja rujna 2022. iznosio 0,9 posto BDP-a, u odnosu na 4,2 posto BDP-a ostvarenih u cijeloj 2021. godini”, ističu analitičari HNB-a.
Snažan rast manjka u robnoj razmjeni
Na takva je kretanja ponajviše utjecao snažan rast manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom, čemu je ponajviše pridonijelo izrazito povećanje neto uvoza energenata zbog njihova znatnog poskupljenja na svjetskom tržištu.
Po objavljenim podacima, manjak na računu roba u trećem je tromjesečju dosegnuo gotovo 4,9 milijardi eura, što je rast za gotovo 61 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Statistika platne bilance također pokazuje da je vrijednost robnog izvoza u trećem tromjesečju iznosila 5,7 milijardi eura i porasla je za 55,1 posto u odnosu na treći kvartal 2021. godine, dok je istodobno robni izvoz porastao za 57,7 posto, na 10,6 milijardi eura.
Prihod od stranih turista u devet mjeseci premašio ukupne prihode iz 2019.
“Nepovoljna kretanja u robnoj razmjeni u cijelosti su ublažena povećanjem neto izvoza usluga, poglavito rastom prihoda od turističke potrošnje nerezidenata, koja je u trećem tromjesečju 2022. bila za otprilike 28 posto veća nego u istom razdoblju rekordne turističke 2019. godine”, ističu analitičari središnje banke.
Po podacima iz platne bilance, prihod od stranih turista u trećem tromjesečju ove godine iznosio gotovo 8,5 milijardi eura, što je za 1,8 milijardi eura ili 27,3 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.
U odnosu, pak, na do sada rekordnu 2019. godinu ovogodišnja je ‘špica’ turističke sezone donijela također oko 1,8 milijardi eura ili 27,8 posto veći prihod od stranih turista.
To je utjecalo i na kumulativne podatke za prvih devet mjeseci ove godine u kojima je prihod od stranih turista iznosio 11,6 milijardi eura, što je za 3,5 milijardi ili 43,5 posto više nego u devet mjeseci prošle godine.
Time je u devet mjeseci ove godine ujedno za nešto više od milijardu eura premašen i ukupan prihod iz 2019. godine, kada je potrošnja stranih turista dosegnula iznos od 10,5 milijardi eura.
Analitičari HNB-a u najnovijoj publikaciji Makroekonomska kretanja i prognoze objašnjavaju kako je rast turističke potrošnje stranih gostiju “odraz daljnjeg popuštanja epidemioloških mjera početkom godine, odnosno njihova potpunog ukidanja i oporavka potražnje za uslugama koja je bila uvelike potisnuta tijekom pandemije”.
Uz to, nastavljaju, “ostvareni rast prihoda od turizma primjetno je veći od porasta fizičkih pokazatelja dolazaka i noćenja, odnosno rezultat je znatno veće prosječne potrošnje stranih gostiju, velikim dijelom i zbog znatno viših cijena smještaja i ugostiteljskih usluga”.
U komentaru platne bilance za treće tromjesečje ove godine analitičari HNB-a ističu i kako se blago produbio manjak i na računu primarnog dohotka, a dok se višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija zadržao na podjednakoj razini kao i u trećem tromjesečju 2021. godine.
Na računu primarnog dohotka manjak je u trećem tromjesečju ove godine iznosio 166 milijuna eura, što je za 40 milijuna eura veći manjak nego u isto vrijeme lani.
Na računu sekundarnog dohotka višak je iznosio 538 milijuna eura, što je devet milijuna eura manje, dok je na računu kapitalnih transakcija višak smanjen za 14 milijuna eura, na 347 milijuna eura. (H)
