Ministar financija Marko Primorac izjavio je u subotu u povodu najnovijeg podizanja kreditnog rejtinga Hrvatske agencije Moody’s kako je to dominanto rezultat ulaska Hrvatske u eurozonu, odnosno prihvaćanja eura kao službene valute.
Agencija Moody’s podigla je u petak rejting Hrvatske za dvije razine, na ‘Baa2’, uvrstivši ga u investicijsku kategoriju, uz stabilne izglede. Moody’s je zadnja od tri najveće rejting agencije koja je podigla rejting Hrvatskoj. U srijedu je to učinila agencija Fitch, koja je investicijski kreditni rejting Hrvatske podigla za jednu razinu, na ‘BBB+’, uz stabilne izglede, a u četvrtak Standard&Poor’s, podigavši rejting na ‘BBB+/A-2’, uz stabilne izglede.
“Na taj način će doći do eliminacije tečajnog odnosno valutnog rizika i do eliminacije likvidnosnog rizika u kontekstu našeg javnog duga, koji je dominantno denominiran u eurima”, izjavio je Primorac.
Apostrofirao je kako agencije kao pozitivne efekte ističu političku i stabilnost institucija, posebno u okviru ulaska u eurozonu i rekordno kratkog zadržavanja u tečajnom mehanizmu ERM II, dodavši da su se sve ostale zemlje koje su prihvaćale euro znatno dulje zadržale u tom mehanizmu.
Istaknuo je i da sada u EU sedam članica ima kreditni rejting po Fitchu i Standard&Poor’su niži od Hrvatske i to Italija, Portugal, Grčka, Cipar, Mađarska, Bugarska, Rumunjska.
“Svjedočimo lijepim vijestima, koje će se svakako odraziti i na troškove zaduživanja”, ocijenio je ministar financija.
Osvrnuvši se na stabilne izglede, Primorac je naglasio da najavljuju povećanje rejtinga ukoliko Hrvatska nastavi ostvarivati dobre makroekonomske rezultate te smanjivati udjel javnog duga u BDP-u, kao i iskorištavati sredstva iz fondova EU te provoditi reforme i investicije iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO).
“Ministarstvo financija je zaduženo za operativnu provedbu NPOO, do sada smo ispunjavali sve ciljeve i to ćemo činiti i dalje. Iz EK smo dobili pohvale, a Hrvatska je istaknuta kao dobar primjer ostvarivanja reformi, svih ciljeva i provedbe tih programa”, naveo je Primorac.
Na novinarski upit što će se napraviti kako bi se ublažili inflatorni udarci građanima i gospodarstvu, Primorac je rekao kako je Vlada spremna na sve izazove koje ih očekuju. “Spremni smo na sve one izazove koji nas očekuju”, rekao je.
Što se tiče proračunskih prihoda, naveo je da se oni pune dinamikom koja je u ovom trenutku pozitivna, no “moramo biti svjesni činjenice da su pred nama izazovi u smislu apetita za državnim rashodima”.
Kada je riječ o paketu mjera pomoći, Primorac je kazao kako će se ići u smjeru socijalnih naknada, odnosno identificiranja skupina građana kojima je pomoć najpotrebnija i na taj način će se distribuirati taj dio paketa potpora. Razgovarat će se također i o mjerama pomoći gospodarstvenicima.
“No, morate biti svjesni da taj fiskalni prostor koji postoji nećemo sigurno ispucati odjednom, bit ćemo oprezni na obaraču s obzirom na najave i mogućnosti usporavanja gospodarskog rasta i onda možda prelijevanja krize. Moramo ostaviti neki fiskalni prostor i za daljnje mjere, nećemo sigurno sve ispucati odjednom. Ostavit ćemo nešto manevarskog prostora za eventualne teže posljedice do kojih nadamo se neće doći”, istaknuo je.
Dodao je i kako fiskalna politika ne može biti borac protiv inflacije, međutim u okviru fiskalne politike može se pomoći ugroženim skupinama građana i gospodarstvu da što jednostavnije prebrodi negativne posljedice inflacije.
Na pitanje novinara je li rast cijena u turizmu opravdan ili se kao i kod trgovaca može vidjeti lov u mutnom, Primorac je rekao da ne može u potpunosti odgovoriti na to pitanje.
“Hrvatska je demokratska država, imamo otvoreno tržište, cijene se na tržištu formiraju putem ponude i potražnje. Povećanja cijena u sektoru turizma očito su rezultat činjenice što su pojedini poduzetnici prepoznali trenutak kada zbog značajnog priljeva gostiju, posebno onih s višom kupovnom moći, mogu istaknuti takve cijene koje je netko spreman platiti. I ja tu ne vidim ništa sporno”, kazao je.
Mišljenja je i kako je miks turističke ponude u Hrvatskoj dovoljno širok da se svi mogu prilagoditi.
Što se tiče visokih cijena hrane, Primorac je rekao da je u nekoliko navrata bilo riječi da bi se možda trebalo razmisliti o njihovom ograničavanju, no za sada ne vidi tu bojazan, a ako se inflacija drastično poveća, sve mogućnosti su otvorene. (H)
