Istraživanje je proveo i izradio Forum za primijenjena interdisciplinarna istraživanja pod vodstvom profesora Mihovila Anđelinovića s Ekonomskog fakulteta i docentice Ane Pavković sa Sveučilišta Sjever koji su predstavili istraživanje.

Istraživanje je, kako su rekli, provedeno na relevantnom uzorku od 600 studenata, s deset najvećih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, što obuhvaća 68 posto populacije sveučilišta.

Prvo istraživanje provedeno je 2016., a drugo 2022. godine.

Ovogodišnje, treće istraživanje pokazalo je kako je razina financijske pismenosti studenata Sveučilišta u Zagrebu porasla prema osnovnom indeksu u odnosu na 2016., ali i na 2022. godinu. Danas prosječna razina financijske pismenosti iznosi 0,699, a financijsko-mirovinske pismenosti 0,655.

Ekonomski fakultet, kako je rečeno, po treći put prednjači u procjenama razine financijske pismenosti, a među fakultetima s najvećim pozitivnim pomacima u odnosu na 2022. izdvaja se Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER).

Istraživanje je pokazalo kako je najveći napredak vidljiv u praktičnim zadacima. Uz to, višu razinu pismenosti najdosljednije prate plaćeni posao, praćenje poslovnih vijesti, viša godina studija, bolji prosjek ocjena i muški spol koji je i u prethodnom istraživanju, 2022. godine iskočio kao faktor. Istraživanje iz 2016. nije detektiralo značajnu razliku među spolovima.

Studenti upoznati s osnovnim financijskim idejama i instrumentima te osnovnim trendovima veznim uz mirovine

Prema istraživanju, studenti izuzetno dobro rješavaju intuitivne i svakodnevno primjenjive zadatke.

Vremensku vrijednost novca ispravno je prepoznalo 93 posto studenata, a da su diversificirana ulaganja bolja od “držanja svih jaja u jednoj košari” misli njih 91 posto.

Osnovni kamatni račun (glavnica kamata) razumije 90 posto studenata, a njih 89 posto je upoznato s penalizacijom ranijeg odlaska u mirovinu. Jasni su im i vrlo lako računaju popust, a njih 87 posto ih je dobro upoznato s pravilima kreditiranja, uključujući studentsko.

Nešto manje znanje pokazali su pri zadacima vezanim uz prinose i rizike (npr. obveznice s različitim rokovima dospijeća) ali i u tom su segmentu vidljivi pozitivni pomaci.

Dvije trećine studenata, odnosno njih 65 posto, upoznato je s valutnim odnosima.

Većina studenata, njih 53 posto, zna koliki se osnovni iznos iz plaća izdvaja za mirovinu, a tek nešto manje ispitanika točno je odgovorilo i kako se taj iznos raspodjeljuje.

Internet i obitelj najvažniji izvori informacija

Istraživanje je pokazalo kako su internet (83 posto) i obitelj (75 posto) najvažniji izvori informacija, dok je korištenje umjetne inteligencije u svrhu financijskog savjetovanja zauzelo važno mjesto – trećina studenata koristi je za informiranje, a svaki deseti student koristi njene financijske savjete.

Što se mirovine tiče, 31 posto studenata već razmišlja o umirovljeničkim danima kao sastavnom dijelu života.

Studenti su pokazali i visoku svijest o osobnoj odgovornosti za buduća mirovinska primanja pa tako njih 76 posto planira dodatnu štednju za mirovinu kad se zaposle.

Njih 69 posto iskazalo je želju za dodatnom edukacijom, a već danas iskazuju i financijsku disciplinu u smislu kontrole vlastitih financija te ih 48 posto redovito štedi.

Uspoređujući ovo novo istraživanje s dva prethodna, kako je rečeno, pogotovo na ono iz 2022., kod studenata je poraslo praktično znanje ali i svijest o ograničenjima javne mirovine. Pozitivno je to što planiraju dodatnu štednju za mirovinu kad se zaposle te da su otvoreni za dodatne edukacije, posebice iz područja mirovinsko-financijske pismenosti.