Nakon mnogobrojnih upozorenja pravnih stručnjaka, upita stručnjaka za zaštitu na radu i poslovne zajednice, ovom prilikom osvrnuti ćemo se na način postupanja u primjeni propisa koji su na snazi.
Krajem prosinca 2021. godine objavljen je u Narodnim novinama br. 142/21 Pravilnik o osposobljavanju i usavršavanju iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita. Ovim Pravilnikom propisuje se osposobljavanje radnika za rad na siguran način, osposobljavanje i usavršavanje poslodavca odnosno njegovog ovlaštenika te osposobljavanje i usavršavanje povjerenika radnika za zaštitu na radu te način, uvjeti i program polaganja stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu i koordinatora zaštite na radu, oblici stalnog osposobljavanja i stručnog usavršavanja, vođenje evidencije izdanih uvjerenja i rješenja te uspostava Registra osposobljavanja i usavršavanja iz zaštite na radu i obavljanja poslova zaštite na radu (u daljnjem tekstu: Registar).
Obveze resornog ministarstva
Pravilnikom su propisane i obveze Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.Prema članku 11. Pravilnika polaganje stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu kandidat prijavljuje Ministarstvu elektronički, putem Registra. Ministarstvo uspostavlja i vodi evidenciju izdanih uvjerenja stručnjacima zaštite na radu (članak 21. Pravilnika), a također uspostavlja i vodi evidenciju izdanih rješenja o priznanju statusa koordinatora zaštite na radu (članak 23. st. 4. Pravilnika) te uspostavlja i vodi evidenciju izdanih uvjerenja koordinatorima zaštite na radu (članak 24. Pravilnika).
Nadalje, usavršavanje stručnjaka zaštite na radu zaposlenih kod poslodavaca i koordinatora zaštite na radu provodi se putem interaktivnih internetskih alata na mrežnim stranicama Ministarstva najmanje jednom u 5 godina te se vodi evidencija o tome u Registru, a usavršavanje se prijavljuje Ministarstvu elektronički, putem Registra (članak 36. Pravilnika).
Ministarstvo može jednom u 5 godina zahtijevati usavršavanje stručnjaka zaštite na radu i ovlaštenika koji ujedno obavljaju poslove zaštite na radu kod poslodavca do uključivo 49 radnika, u vezi primjene pravila, mjera postupaka i aktivnosti zaštite na radu kod poslodavca, a na temelju podataka prikupljenih unutarnjim nadzorom zaštite na radu kod poslodavca, koje stručnjak zaštite na radu i ovlaštenik poslodavca elektroničkim putem dostavljaju ministarstvu (članak 37. Pravilnika).
Stručnjaci zaštite na radu, koordinatori zaštite na radu te ovlaštenici poslodavca koji ujedno obavljaju poslove zaštite na radu kod poslodavca s do uključivo 49 radnika, mogu se usavršavati u suradnji s obrazovnim suradnicima (visokoškolskim i znanstvenim ustanovama i sl.). Obrazovni suradnici svoje planove i programe moraju dostaviti ministarstvu najkasnije do 1. prosinca tekuće godine za sljedeću godinu, a planove i programe ministarstvo objavljuje u Registru (članak 38.).
Promjena roka primjene pravilnika bez propisne procedure!?
Prema prijelaznoj odredbi članka 41. Pravilnika, Pravilnik je stupio na snagu osmog dana od objave u Narodnim novinana, dakle 31. prosinca 2022. osim odredbi članka 11. stavka. 1., članka 21., članka 23. stavka 4., članka 25. stavka 1., članka 34., članka 35. stavka 3., članka 36. stavka 1. do 4., članka 37. i članka 38. stavka 2. i 3. Pravilnika (to su sve prethodno navedene obveze Ministarstva), koje stupaju na snagu 1. svibnja 2023. godine.
Dakle, Ministarstvo si je za pripremu svojih obveza ostavilo jednu godinu i četiri mjeseca, ali niti u tom, stvarno dovoljno dugom roku Ministarstvo nije uspjelo učiniti sve potrebno da bi propisana procedura koju ono provodi zaživjela, pa je taj rok prolongiralo.
Međutim, Ministarstvo to nije učinilo na jedini način koji bi bio pravno valjan – izmjenom članka 41. Pravilnika, kojim bi se rok primjene navedenih članaka produljio na kasnije razdoblje i objavom u Narodnim novinama izmjene Pravilnika.
Umjesto toga Ministarstvo je jednostavno na svojim mrežnim stranicima dalo običnu obavijest da se to jednostavno odgađa, i to dan nakon što su te odredbe morale stupiti na snagu. Na mrežnim stranicama Ministarstva se navodi: Obavještavamo sve stručnjake zaštite na radu, koordinatore, poslodavce i njihove ovlaštenike da se do 01. rujna 2023. godine odgađa obveza stalnog stručnog usavršavanja i upisa u Registar osposobljavanja i usavršavanja iz zaštite na radu i obavljanja poslova zaštite na radu zbog nadogradnje Registra.
Obveza je trebala stupiti na snagu 01. svibnja 2023. godine, ali zbog izmjene načina pristupa u Registar, odnosno zbog više razine sigurnosti, prijave u REGISTAR će se odvijati putem NIAS-a, odnosno putem E-GRAĐANA.
Stoga do 01. rujna 2023 godine odgađamo primjenu odredbi članka 11. stavka. 1., članka 21., članka 23. stavka 4., članka 25. stavka 1., članka 34., članka 35. stavka 3., članka 36. stavka 1. do 4., članka 37. i članka 38. stavka 2. i 3. Pravilnika o osposobljavanju i usavršavanju iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita (Narodne novine broj 142/2021), koje su trebale stupiti na snagu 01. svibnja 2023. godine.
Usporedno se do 01. rujna 2023. godine odgađa i primjena članka 1. i članka 3. Izmjena i dopuna Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu (NN 154/22), kaže se u nepotpisanoj obavijesti ministarstva.
Obveza poštivanja načela vladavine prava ne smije se zaobilaziti
Ovom prilikom nećemo ulazeći u pitanje zašto Ministarstvo u tom dugom roku od 14 mjeseci nije obavilo svoj posao, niti u pitanje da li i koliko takva odgoda stvara praktične probleme adresatima koji su se pripremali upravo za taj rok, nego naglašavamo problem vladavine prava.
Naime, odredbe propisa, u ovom slučaju Pravilnika, o stupanju na snagu cijelog propisa i pojedinih njegovih odredbi, predstavljaju dio propisa i ne mogu se mijenjati jednostavnom obavijesti na mrežnim stranicima Ministarstva.Takvo postupanje predstavlja narušavanje vladavine prava.
Važno je ovom prilikom citirati dio članka „Načelo vladavine prava u teoriji i praksi“, prof.dr.sc. Zvonimira Lauca, s Pravnog fakulteta u Osijeku. „Formalna strana vladavine prava ističe njezin proceduralni značaj u kome se vladavina prava pojavljuje kao krucijalna za djelotvornost pravnog poretka i svodi se na formalno reguliranje pravila u propisima, ne uzimajući u obzir sadržaj propisa. Prema formalnom shvaćanju vladavina prava je “pravo pravila”. Formalna strana vladavine prava ukazuje da pojedinci moraju biti u mogućnosti znati unaprijed koja su pravila napisana kako bi mogli svoje ponašanje uskladiti s njima (if-then). Znači važna je predvidljivost i sigurnost za pravne dionike“.
Na kraju postavlja se logično pitanje: da li Ministarstvo ne zna da se propis može mijenjati isključivo izmjenom tog propisa u valjanoj proceduri i objavom izmjene u Narodnim novinama, ili zna ali misli da to nije važno i da oni, Ministarstvo, mogu postupati kako hoće.
Ako se očekuje od svih drugih na koje se odnosi primjena određenih propisa, poslodavaca, radnika, stručnjaka za zaštitu na radu i drugih da se dosljedno pridržavaju istih, to se prije svega mora odnositi i na državna tijela, njihov odgovoran i izuzetno stručan rad.
Vrijeme je za poštivanje procedure, poštivanje struke, njeno uključivanje u oblikovanje propisa, prihvaćanje prijedloga iskazanih tijekom e-savjetovanja, i u konačnici vrijeme je za punu vladavinu prava.
Budući da bilo kakva obavijest ne može suspendirati odredbu akta koja je službeno na snazi, to svi adresati imaju pravo i obvezu po istoj postupati, a to se odnosi i na one koji bi to trebali znati, u ovom slučaju Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Sukladno tome, odredba čl. 41 uvodno rečenog Pravilnika stupila je na snagu 1. svibnja 2023.godine.
Vitomir Begović
