„Bijela knjiga 2026. – Ključevi razvitka: kako prilagoditi model rasta“ u izdanju Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj ambiciozan je i argumentiran dokument koji Hrvatsku poziva na novu fazu ekonomskog sazrijevanja.
Glavni tajnik udruženja Tomislav Šlat istaknuo je da Bijela knjiga nije zamišljena kao kritika Vlade, nego kao platforma za dijalog. „Osma Bijela knjiga svjedoči da su naši prijedlozi postali referentna točka. Ona nije kritika stanja, već platforma za dijalog o budućem rastu gospodarstva“.
Polazišna točka je jasna: Hrvatska je u proteklom desetljeću ostvarila zapažen rast, stabilizirala javne financije i dosegnula oko 80 % prosječnog dohotka Europske unije. No, kako se ističe već u uvodnim poglavljima, razvojno „voće s niskih grana“ je ubrano. Sljedeći korak – približavanje 90 % europskog prosjeka do 2035. – zahtijeva drukčiji model rasta .
Knjiga donosi 46 konkretnih preporuka raspoređenih u četiri područja: strategija razvoja, produktivnost i inovacije, investicije i tržište rada te porezni poticaji . Središnja teza glasi: Hrvatska se mora odmaknuti od rasta oslonjenog na domaću potražnju i europske fondove te snažnije okrenuti privatnim investicijama, izvozu i tehnološkoj modernizaciji.
Posebno je naglašena uloga inozemnih izravnih ulaganja kao poluge za rast produktivnosti, prijenos tehnologije i integraciju u europske lance vrijednosti. Autori otvoreno upozoravaju na slabosti – stagnaciju produktivnosti, nizak udio ulaganja u istraživanje i razvoj, administrativne prepreke i demografske pritiske – ali istodobno ističu snage: makroekonomsku stabilnost, članstvo u EU, povoljne uvjete financiranja i rast zaposlenosti.
Jedan od najzanimljivijih prijedloga je nova „arhitektura za poticanje investicija“, takozvani model brzog vlaka, koji predviđa operativne timove, digitalizirane procedure i snažniju koordinaciju države kako bi se strateški projekti realizirali brže i učinkovitije .
„Bijela knjiga 2026.“ nije samo analiza, nego i političko-ekonomski manifest umjerenog reformizma. Njezin ton nije dramatičan, ali je upozoravajući: Hrvatska je u povoljnom trenutku, no bez povećanja produktivnosti, inovacijskog intenziteta i izvozne orijentacije, sadašnji zamah mogao bi se iscrpiti već krajem desetljeća.
U konačnici, riječ je o dokumentu koji ne nudi brza rješenja, nego zagovara sustavnu promjenu razvojne paradigme – od rasta potaknutog okolnostima prema rastu utemeljenom na znanju, investicijama i konkurentnosti.
Na kraju predstavljanja knjige održan je i zanimljiv panel na kojem su sudjelovali predstavnici Ministarstva gospodarstva i vanjskih poslova, MOL Grupe, Maerska te investicijskog savjetovanja CBS International. Rasprava se, prema porukama s panela, fokusirala na to kako Hrvatsku učiniti prepoznatljivim međunarodnim investicijskim središtem, osobito u sektorima visoke dodane vrijednosti i izvoza.
