Hrvatska obrtnička komora (HOK) okupila je ključne dionike, predstavnike relevantnih tijela i institucija te predstavnike obrtnika na 4. Obrtničkom fokusu održanom 20. veljače 2026., s temom „EU fondovi za obrtnike – gdje smo danas i kako dalje nakon 2028.“
Događanje je okupilo zastupnike u Europskom parlamentu, predstavnike Ministarstva gospodarstva, HAMAG-BICRO-a, Zagrebačke banke te Hrvatske obrtničke komore koji su kroz panel raspravu “EU fondovi za obrtnike – gdje smo danas i kako dalje nakon 2028.“raspravljali o mogućnostima financiranja iz europskih fondova i budućnosti financiranja nakon 2028. godine, administrativnim preprekama i izazovima koji se u praksi najčešće nameću i ograničavaju mogućnost prijave obrtnika za financiranje iz europskih sredstava.
Analiza Hrvatske obrtničke komore, koja obuhvaća razdoblje od 2023. do 2025. godine, pokazuje da su, unatoč formalnoj otvorenosti natječaja svim poduzetnicima, obrtnici kao najbrojnija skupina mikro i malih gospodarskih subjekata i dalje znatno dostupniji na razini pravila nego u stvarnoj provedbi, zbog načina kako su natječaji oblikovani i provedeni.
Do sredine listopada 2025. objavljeno je više od 360 poziva, no tek je manji dio bio stvarno prilagođen poslovanju obrta. Visoki minimalni iznosi ulaganja, složeni kriteriji, dugotrajni postupci evaluacije i česte izmjene pravila značajno otežavaju pristup sredstvima malim poslovnim subjektima. Podaci pokazuju da se u 2023. i 2024. godini udio obrtnika među odobrenim projektima kretao oko 9 do 10 posto, uglavnom u administrativno jednostavnijim pozivima poput vaučera za digitalizaciju. U složenijim investicijskim i inovacijskim natječajima njihov udio naglo pada, a u pojedinim pozivima nije odobren niti jedan projekt obrta.
Za razliku od bespovratnih sredstava, financijski instrumenti HAMAG-BICRO-a u posljednje tri godine pokazali su se znatno dostupnijima obrtnicima. U razdoblju od 2023. do 2025. obrtnici su sudjelovali u ukupno 12 programa zajmova HAMAG-BICRO-a, pri čemu su u pojedinim instrumentima činili između jedne petine i više od četvrtine svih odobrenih korisnika. Posebno se ističu mikro zajmovi za rast i uključenost, s udjelom obrtnika većim od 27 posto, kao i zajmovi za obrtna sredstva i investicije, gdje njihov udio redovito prelazi 19 posto. Ovakav omjer potvrđuje da obrtnici koriste instrumente koji su prilagođeni njihovoj poslovnoj realnosti, s manjim iznosima, jednostavnijim postupcima i bržim donošenjem odluka.
„Posebno zabrinjava trend iz 2025. godine. Prvi dostupni podaci upućuju na dodatni pad udjela obrtnika, dok se većina većih poziva još uvijek nalazi u fazi dugotrajne evaluacije. Za obrte, koji ovise o kontinuitetu poslovanja i brzoj povratnoj informaciji, takva neizvjesnost ozbiljno otežava planiranje ulaganja. Bez jasno definiranih, obrtima prilagođenih instrumenata i poziva, novi financijski okvir mogao bi dodatno produbiti jaz između velikih korisnika fondova i onih koji čine temelj gospodarstva i temelj društva, poručio je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil.
U novom višegodišnje financijskom okviru moramo stati u zaštitu obrtnika te ići sa više sredstava prema obrtnicima, istaknuo je u uvodnom obraćanju Goran Romek, državni tajnik Ministarstva gospodarstva.
Karlo Ressler, zastupnik u Europskom parlamentu u uvodnom izlaganju je istaknuo da su mali i srednji poduzetnici okosnica europskog i hrvatskog gospodarstva. „Velik dio poduzetničke energije, tradicije, vitalnosti i vještina nalaze se kod obrtnika, malih i srednjih poduzetnika, ali činjenica je da nemaju usporedive kapacitete za pristup EU fondovima, i onda kada pogledate situaciju da za projekt od 10 tisuća eura nepovratnih sredstava morate uložiti tisuće eura za konzultantske usluge vidimo da je sustav i prijave potrebno pojednostaviti za krajnje korisnike“, istaknuo je Karlo Ressler.
Tijekom panel rasprave naglašeno je kako se obrtnici kontinuirano susreću sa strukturnim preprekama poput visokih pragova ulaganja, administrativnog opterećenja i dugotrajnih procedura, koje ne uzimaju u obzir specifičnost poslovanja obrta, gdje je nositelj obrta često ujedno i jedina zaposlena osoba.
Posebna pozornost posvećena je budućem Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije nakon 2028. godine.
Violeta Jelić, glavna tajnica HOK-a i članica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora ističe kako su svi svjesni principa „Prvo misliti na male“. „Ali u praksi je situacija drugačija i uloga predstavnika institucija poput HOK-a u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru je ukazivati na prepreke i predlagati buduće regulative primjerene mikro i malim poduzetnicima“, napomenula je Violeta Jelić.
Dr.sc. Emil Priskić, potpredsjednik HOK-a zaključno je istaknuo kako je za olakšavanje prijava mikro i malim poduzetnicima i obrtnicima ključna automatizacija cijelog prijavnog postupka kako bi se ubrzali procesi i apsorpcija fondova, a tima dobili i zadovoljniji poduzetnici i konkurentnije gospodarstvo.
