Sjeverna Hrvatska ima najviše ”odraslih” poduzeća u odnosu na ostatak Hrvatske, a u poduzetničke pothvate se ulazi više iz prilike, a ne nužde
U Varaždinu, na Fakultetu organizacije i informatike, 05. srpnja 2018. predstavljeni su neki od glavnih zaključaka najvećeg svjetskog istraživanja poduzetništva Global Entrepreneurship Monitor (GEM) za 2017. godinu te je predstavljena dodatna analiza poduzetničkog kapaciteta Sjeverne Hrvatske.
Istraživanje je predstavila prof. dr. sc. Slavica Singer u suradnji s Hrvatskom udrugom banaka i Hrvatskom udrugom poslodavaca. Događanje je popratio veliki broj poduzetnika, predstavnika akademskog sektora, kao i javnog sektora.
Okupljene su pozdravili organizatori Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, Sanja Ostroški, direktorica regionalnog ureda Hrvatske udruge poslodavaca u Varaždinu te prof. dr. sc Neven Vrček, dekan Fakulteta organizacije i informatike. Nakon pozdrava organizatora, profesorica dr. sc. Slavica Singer je predstavila novo GEM istraživanje za 2017. godinu.
U poduzetništvo iz uočene prilike
U Sjevernoj Hrvatskoj 22% odraslih građana vidi priliku u poduzetništvu što je znatno daleko od europskog prosjeka (37%), ali čak 21% ljudi ima namjeru baviti se poduzetništvom što je bolje u odnosu na europski prosjek (15%). U poduzetništvo se prema istraživanju ulazi iz uočene prilike, a ne iz nužde što je vrlo važan podatak za dugoročnost i održivost poduzetništva u Sjevernoj Hrvatskoj.
Oni koji u pothvat ulaze zbog uočene prilike češće imaju dugoročnije planove i optimističniji su te više doprinose gospodarstvu kroz jaču inovativnost i stvaranje novih radnih mjesta. Prisutan je i strah od promašaja (kao i u cijeloj EU) što dodatno blokira ljude da se ohrabre i okušaju u poduzetništvu. Postoji prostor za napredak te je potrebno dodatno educirati i ohrabriti građane kako bi se približili europskom prosjeku.
Odrasla poduzeća u Sjevernoj Hrvatskoj
Sjeverna Hrvatska ima najveći postotak ”odraslih poduzeća” (5,8%) u odnosu na prosjek Hrvatske (4,4%) te je po tom pitanju najbliže europskom prosjeku (7,1%) što je vrlo važno za razvijanje poduzetničkog kapaciteta regije i države.
‘Poduzetnički kapacitet zemlje ili regije određen je interakcijom pojedinca (sa znanjem i predanosti) i okoline čije komponente (regulatorni okvir, razvijenost financijskog tržišta, suradnja istrazivača i poslovnog sektora…) podržavaju, a ne ograničavaju poduzetničke inicijative. Poduzetničko djelovanje rezultat je promišljenih odluka temeljenih na znanju. Poduzetnikom se postaje učenjem, formalnim i iskustvenim, a ne rođenjem. Sredine koje njeguje kulturu suradnje i zajedničke odgovornosti (lokalne samouprave, akademske zajednice i poslovnog sektora) uspijevaju razviti jači poduzetnički kapacitet.’, izjavila je prof. dr. Slavica Singer prilikom predstavljanja novog GEM istraživanja.
Istraživanje je za Hrvatsku proveo kao i proteklih godina GEM istraživački tim (prof. dr. sc. Nataša Šarlija, prof. dr. sc. Sanja Pfeifer i prof. dr. sc. Sunčica Oberman Peterka) sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na čelu s prof. dr. Slavicom Singer te CEPOR – Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva.
Istraživanje su nakon predstavljanja na okruglom stolu uz moderatora ekonomskog analitičara Velimira Šonju dodatno komentirali i Dubravka Lekić, vlasnica Terma Jezerčica, Jarmila Pezo, predsjednica Uprave informatičke tvrtke IGEA te Tihomir Premužak, generalni direktor Vetropack Straže i predsjednik Izvršnog odbora HUP-Podružnice Varaždin.
U izuzetno zanimljivoj raspravi sudionici okruglog stola su se osvrnuli ne problem nedovoljnog broja rastućih poduzeća koja imaju sposobnost ulagati u razvoj te konkurirati na domaćem i stranom tržištu. Također, komentiralo se političko i regulatorno okruženje, inovativnost, nove tehnologije, uvjete za razvoj IT industrije, sustav financiranja i kreditiranja poduzetnika.
Ubrzati izdavanje dozvola
Da je u Hrvatskoj i dalje teško pridobiti potrebne dozvole kod novih investicija dokazuje primjer kojeg je u raspravi istaknula Dubravka Lekić koja je upravo u završnoj fazi izgradnje novog kampa u Termama Jezerčica. „U zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za nove mobilne kučice, lokalni je županijski ured uvjetovao dokaz o statičnosti objekta, iako nije riječ o gradnji apartmačna niti hotela.
Tek kad su slovenski proizvođači prema zahtjevima taj element unijeli u dokumentaciju mogli smo krenuti s realizacijom investicije. To upućuje kako je prilikom pribavljanja dozvola potrebno što manje admistritativnih prepreka kako bismo mogli što jednostavije realizirati projekte i otvoriti Terme za što veći broj posjetitelja u vrijeme ljetne turističke sezone. Kao poduzetnik s dugogodišnjim iskustvom mogu primijetiti kako ponekad ne postoje zajednički interesi koji su iznad stranačkih, a da na korist svima pomažu poduzetnicima da što lakše rastu i otvaraju nova radna mjesta.
Prilagoditi javne natječaje
Kao glavne prepeke razvoja poduzetništva Jarmila Pezo u Hrvatskoj vidi u visokim nametima, posebno na plaće i u neprilagodbi javnih natječaja kojima bi se mogli više preferirati domaći ponuđači usluga: “U IT sektoru, posebno ako ste član međunarodne grupacije, pristup novcu nije problem, ali je veliki izazov ostati konkurentan i zadržati kvalitetne IT stručnjake. Poznato je da su plaće zaposlenika u tom sektoru neusporedivo veće u drugim zemljama Europske unije i zato je važno što je više moguće smanjiti namete za poslodavce i radnike kako bi ih zadržali u Hrvatskoj.’
Politika niskih plaća je povijest
“Postoje tri grupe iseljenika, prvu čine mladi koji zbog društvene klime žele promijeniti sredinu i nemaju ozbiljniju tendenciju povratka u Hrvatsku. Druga skupina iseljenika su visokoobrazovani stručni kadrovi koji mogu uz višestruko bolje uvjete ostvariti svoju karijeru izvan Hrvatske te treću skupinu čini najveći broj građana koji zbog nemogućnosti pronalaska posla prihvaća drugačije uvjete rada i života u inozemstvu. Vidimo da se među tom skupinom jedan broj ljudi ipak počeo vraćati u Hrvatsku te im trebamo ponuditi bolje uvjete rada nego što su bili do sada. Politika niskih plaća je povijest. Kao industrija koja posluje u blizini drugih zemalja potrebno je da budemo konkuretni kako bismo zadržali radnike u Hrvatskoj, koji zbog boljih uvjeta na dnevnoj razini odlaze preko granice u potrazi za kvalitetnijim životom”, izjavio je Tihomir Premužak, generalni direktor Vetropack Straže i predsjednik Izvršnog odbora HUP-Podružnice Varaždin.
Učiti na pozitivnim primjerima od drugih zemalja
Na raspravi je zaključeno da se gospodarski sektor u Hrvatskoj mora tranformirati da bi bio konkurentan nadolazećim stranim tržištima, no to još uvijek nije učinio javni sektor. I ovo istraživanje kao i ostala ukazuju na konkurentnost našeg gospodarstva u odnosu na druga u Europskoj uniji, ali je važno također uspoređivati i našu javnu upravu s javim upravama u drugim zemljama.
Istaknulo se da je važno poticati razvoj menadžmenta u javnoj upravi kako bi se lakše odredili prioriteti i donosile odluke koje će ubrzati javne usluge i olakšati ih poduzetnicima. Hrvatska još puno mora učiniti da se u privatnom i javnom sektoru posveti stalnom učenju, a posebno od zemalja koje su pokazale najbolje primjere poticanja poduzeništva, obrazovanja i konkurentnosti u privlačenju investicija i kvalitetnih radnika.
