Proizvođačke cijene u industriji EU-a i eurozone naglo su usporile u rujnu pod utjecajem osjetnog posustajanja rasta cijena energije, dok je u Hrvatskoj njihov rast snažno ubrzao, pokazalo je u petak izvješće Eurostata.
Na razini EU-a proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u rujnu su porasle za 1,5 posto u odnosu na kolovoz, kada su bile poskočile 4,9 posto, objavio je statistički ured EU-a.
U eurozoni su porasle 1,6 posto, nakon 5-postotnog skoka u kolovozu.
Najviše su, premda znatno slabije, ponovno porasle proizvođačke cijene u energetskom sektoru, za 2,6 posto u EU i za 3,3 posto u eurozoni. U kolovozu su bile poskočile za gotovo 12 posto u oba područja, pokazuju tablice Eurostata.
Slijede cijene netrajnih potrošačkih dobara koje su u EU uvećane jedan posto, a u gotovo istom postotku uvećane su i u eurozoni.
Cijene kapitalnih i trajnih potrošačkih dobara na oba su područja porasle za 0,4 posto.
Najskromnije su ponovno porasle cijene intermedijarnih proizvoda, za 0,1 posto u oba područja.
Kad se isključi energetski sektor, proizvođačke su cijene u industriji u rujnu na mjesečnoj razini porasle za 0,4 posto i u EU i u eurozoni, kao i u mjesecu ranije.
Pad cijena u osam zemalja
Najizraženiji rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda u rujnu su zabilježile Bugarska i Slovačka, za 9,2 posto odnosno 8,9 posto u odnosu na kolovoz.
Slijedi Italija s rastom cijena za 3,5 posto.
U Hrvatskoj su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u rujnu na mjesečnoj razini porasle za tri posto, nakon 0,4-postotnog rasta u prethodnom mjesecu, pokazuju tablice Eurostata.
Pad proizvođačkih cijena zabilježen je u osam zemalja, na čelu s Irskom gdje su pale čak 18,9 posto u odnosu na prethodni mjesec.
Slijede Estonija i Grčka, s padom cijena od 3,9 odnosno 2,4 posto.
Blaži rast u energetskom sektoru
Na godišnjoj razini rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda u EU i eurozoni blago je usporio u rujnu, na 41,4 odnosno 41,9 posto.
U kolovozu su, prema revidiranim podacima, porasle za 43,1 posto u EU i za 43,4 posto u eurozoni.
Daleko najveći rast cijena i na godišnjoj razini bilježe energenti čija je cijena u rujnu bila otprilike dvostruko veća na oba područja, ali je njihov uspon ipak posustao, nakon kolovoškog skoka za 115,7 posto u EU i za 117,1 posto u eurozoni.
Slijede intermedijarna dobra, gotovo za petinu skuplja nego u istom mjesecu lani, kao i u kolovozu, pokazuju tablice Eurostata.
Dvoznamenkasti rast cijena bilježe i netrajna potrošačka dobra, koja su u EU poskupjela za 16,5 posto, a u eurozoni za 15,2 posto. Slijede trajna potrošačka dobra, s rastom cijena od oko 10 posto u oba područja.
Najmanje su porasle cijene kapitalnih dobara, za 7,9 posto u EU i za 7,6 posto u eurozoni.
Kad se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene u industriji ukupno bile su više za 15 posto u EU i za 14,5 posto u eurozoni, nakon gotovo istog postotnog rasta u kolovozu.
Hrvatska uz bok Estoniji
Sve su zemlje EU-a i u rujnu bilježile dvoznamenkaste stope rasta proizvođačkih cijena u industriji u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, uz izuzetak Malte gdje su porasle 9,4 posto.
Daleko najsnažnije porasle su u Bugarskoj, za 78,2 posto. Slijede Mađarska i Rumunjska sa skokom cijena za 67,5 odnosno 62,9 posto.
U Hrvatskoj su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u rujnu bile više za 30,2 posto nego u istom mjesecu godine ranije. U kolovozu su na godišnjoj razini porasle za 30,5 posto.
U istom postotku porasle su i proizvođačke cijene u estonskoj industriji, pokazuju tablice Eurostata. (H)
