Rad od kuće i rad na platformi u Sloveniji su se eksponencijalno razvili u isto vrijeme tijekom epidemije, a sada je pozornost prebačena na osmišljavanje budućih rješenja u novoj stvarnosti, kojoj se nužno prilagoditi. Društvena otuđenost, psihološki problemi koje gotovo polovica ispitanika vidi kod sebe i svojih kolega, problemi u održavanju organizacijske kulture i prednosti timskog rada izazovi su koji zahtijevaju dubinsko razumijevanje i nova rješenja za rad u post-covid svijetu.
Radu od kuće mora se pristupiti na strukturiran način i definirati ga kao oblik rada s istim standardima kao i radna mjesta u prostorijama poslodavca.
Priroda posla značajno se promijenila posljednjih godina, pod utjecajem digitalizacije, tehnološkog napretka (npr. robotika, automatizacija, umjetna inteligencija), demografije i raznolikosti. Rad kod kuće konstanta je na slovenskom tržištu rada već gotovo dvije godine. Rad na platformi se također značajno proširio tijekom tog vremena.
Europsko gospodarstvo digitalnih platformi od 2016. godine naraslo je za gotovo pet puta, s procijenjenih 3 milijarde eura na cca 14 milijardi eura 2020. godine. Europska komisija procjenjuje da svaki deseti europski radnik radi ili je pokušao raditi putem digitalnih platformi.
Kako bi se te promjene detaljnije procijenile i pronašle odgovore kako dalje, Udruga poslodavaca Slovenije – ZDS (projekt “Regionalni centar za dostojanstven rad Ljubljana (RCDDL)” i “Regionalno sastajalište dostojanstvenog rada Celje (RSDDC”) provela je istraživanje o radu kod kuće i radu na platformi , koje se provodilo od rujna do prosinca 2021.
Istraživanje je bilo usmjereno na pitanja zakonske regulative rada od kuće i rada na platformi,plaća za rad, osiguranja sigurnosti i zdravlja na radu, te poreznih izazova. Istraživanje o radu kod kuće i radu na platformi provela je dr. Valentina Franca i dr. Polona Domadenik sa Sveučilišta u Ljubljani.
Podaci su dobiveni anketom među članovima ZDS-a, na koju je odgovorilo više od 200 ispitanika, s fokus grupama s različitim dionicima tržišta rada (sindikati, poslodavci i njihovi predstavnici, inspektori i drugi stručnjaci),te dubinskim intervjuima s pružateljima platformi i pojedincima koji rade na različitim platformama.
Ovom prilikom ukazuje se na dio rezultata provedenog istraživanja:
U skupini velikih tvrtki većina ispitanika je kao izazov ili veliki izazov identificirala održavanje društvenih kontakata među zaposlenicima, objektivnost u ocjenjivanju uspješnosti zaposlenika, upravljanje talentima i karijerama zaposlenika, održavanje organizacijske kulture i timski rad. U skupini srednjih i malih poduzeća, osim navedenog, prepoznat je i izazov ubrzane digitalizacije poslovnih procesa.
Najveće ograničenje je činjenica da je rad uglavnom neprikladan za rad od kuće, neadekvatnost zakonske regulative koja ne podržava rad od kuće te zahtjevi zaštite na radu u slučaju rada od kuće.Većina ispitanika ne slaže se da je ograničenje negativan stav zaposlenika prema radu kod kuće ili nedostatak znanja zaposlenika za korištenje ICT-a. Ni specijalizirani programi licenciranja na stolnim računalima (u uredima) u uvjetima novih rješenja u oblaku ili daljinskog pristupa stolnim računalima nisu predstavljali nikakvo ograničenje za više od polovice ispitanika.
Zanimljivo je da je gotovo trećina ispitanika navela da je ograničenje negativan stav menadžmenta prema radu od kuće, nedostatak povjerenja i, prije svega, loše razvijen sustav kontrole/praćenja postignutih rezultata zaposlenika. Na temelju toga navodi se da bi se moglo zaključiti da sustavi upravljanja u slovenskim tvrtkama nisu prilagođeni radu na daljinu i temelje se na izravnoj kontroli rada zaposlenika u uredima na temelju evidentiranja odrađenih sati.
Za primjeren pristup u budućnosti, predstavnik medicine rada, sporta i prometa savjetuje da se radu od kuće treba pristupiti strukturirano, definirano kao oblik rada sa svim standardima kao i ostala radna mjesta. To znači izradu analize procjene takvog posla, koja mora sadržavati ne samo ergonomiju, već i upute za (aktivne) stanke, (klizno) radno vrijeme i sve ostalo što je potrebno.
Poanta je smanjiti rizik od bolesti pri radu od kuće, stoga je potrebno pristupiti drugačije nego što smo imali do sada. Sudionici smatraju da je kod sistematizacije poslova ključno procijeniti može li se individualni posao raditi od kuće. Gdje je moguće, procjena rizika treba uključivati mjere koje se moraju provjeriti i da li se kao takve provode ili ne. Stoga je potrebno osigurati uvjete za rad od kuće, što uključuje i primjereno opterećenje, pauze i odmor.
U radu na platformi radnici su manje-više odgovorni za vlastitu sigurnost i zdravlje. Predstavnik medicine rada, sporta i prometa i inspektor su izjavili da još nisu imali pitanja o radu platforme. No, ako su radnici platforme organizirani kao samostalni poduzetnici, moraju imati istu procjenu rizika, definirati posao i proći preventivni pregled. Pitanje je ima li itko od ovih dobavljača sve ili bilo koji od ovih dokumenata.
No, kako ne zapošljavaju radnika, izuzeti su od izrade procjene rizika temeljem Zakona o zaštiti na radu (ZVZD; čl. 56.-60.), također ne moraju prolaziti liječničke preglede i osposobljavanje za siguran rad. Procjenu rizika treba napraviti samo ako rizik doista postoji, ali tko će to sam utvrditi, pita se inspektor. Naprotiv, predstavnik medicine rada, sporta i prometa smatra da rad u prometu predstavlja rizik i na temelju toga trebamo biti predani tim obvezama. Međutim, to nije ograničeno na rad na platformi, komentira inspektorica.
Jedno rješenje je, kaže predstavnica medicine rada, sporta i prometa, zahtjev poslodavaca ili naručitelja da samostalni poduzetnici, kao njihovi izvođači, moraju imati uredne sve te dokumente ako žele za njih obavljati ovaj posao. Riječ je o svojevrsnoj prisili, koja je posebno vidljiva u multinacionalkama, dodaje sindikalna zastupnica. Takvim temeljitim pregledom procjenjuju je li poduzetnik provjereni poslovni partner, čime se smanjuje poslovni rizik. No, s gledišta ozljede tijekom rada, tu odgovornost zakonski snosi poduzetnik pojedinac.
I inspektorica i predstavnik medicine rada, sporta i prometa smatraju da tu odgovornost treba podijeliti barem u slučajevima kada pojedinac radi pretežno za jednog klijenta. U slučaju dostavljača, riječ je uglavnom o mlađim muškarcima koji nisu toliko zabrinuti za svoje zdravlje i budućnost, već više za svoj novčanik, rekao je sindikalni predstavnik. Međutim, taj se fenomen mora sveobuhvatno proučavati i sustavno se baviti njime.
Identične probleme susrećemo i u Hrvatskoj,kao uostalom i širom svijeta, pa je nužno regulativi ovog pitanja od uvjeta rada do sigurnosti i zdravlja na radu pristupiti odgovorno, temeljito, žurno i uz kvalitetan socijalni dijalog.
Cijeli sadržaj ovog zanimljivog izvješća dostupan je na web stranici Slovenske udruge posodavaca https://www.zds.si/sl/o-zds/novice/raziskava-delo-od-doma-in-platformsko-delo/
Vitomir Begović
