Hrvatska je posljednjih godina nakon ulaska u EU suočena s ogromnim odljevom radne snage, a uz to zbog demografskih nepovoljnih kretanja i starenja stanovništva postala je izuzetno ovisna o radnicima migrantima zbog općeg nedostatka radne snage.
Slični trendovi prisutni su i u drugim europskim zemljama. Statistički podaci o migracijama u Europskoj uniji pokazuju sve veći udio radnika migranata u njezinoj radnoj snazi tijekom proteklih desetljeća i taj će se trend zasigurno zadržati i u budućem razdoblju. Budući da je potraga za mogućnostima rada jedan od glavnih razloga za odlazak na migracijski put, takozvani „ekonomski migranti“ predstavljaju veliku većinu međunarodnih migranata, čineći njih oko dvije trećine.
Međunarodna organizacija rada (MOR) upozorava da radnici migranti mogu biti izloženi visokom riziku od izloženosti opasnostima na radnom mjestu i suočiti se s dodatnim čimbenicima rizika povezanima s radom i nepovoljnim društvenim odrednicama zdravlja, uključujući diskriminaciju pri zapošljavanju i plaćama, loše uvjete rada i života, nedostatak pristupa socijalnoj zaštiti te jezične i kulturne barijere.
Ovi rizici povezani s radom mogu rezultirati većom učestalošću ozljeda na radu i bolesti povezanih s radom među radnicima migrantima u usporedbi s radnicima koji nisu migranti. Nekoliko nacionalnih izvješća o radnicima migrantima naglasilo je da su radnici migranti više izloženi rizičnim situacijama od lokalnih radnika, kao što je slučaj u Austriji, Italiji i Španjolskoj, i dr.Međunarodni standardi rada pružaju zaštitu svim radnicima, bez obzira na status migranata od bolesti i ozljeda koje proizlaze iz rada.
Europska anketa o radnim uvjetima otkrila je češću izloženost profesionalnim rizicima među migrantima u usporedbi s domaćim radnicima: tijekom svog rada često su pod utjecajem visokih temperatura, buke i vibracija, nepovoljnog ergonomskog položaja tijela kroz dulje vrijeme, i dr.
Prema rezultatima istraživačkih aktivnosti provedenih u Hrvatskoj od strane Instituta za razvoj i međunarodne odnose, tema migrantskog rada još nije dobila značaj koji zaslužuje. Hrvatska treba razviti novu migracijsku strategiju koja će poslužiti kao osnova za buduću migracijsku i integracijsku politiku. Te politike trebale bi u migracijama prepoznati prilike za gospodarski i društveni razvoj. Takav pristup išao bi u prilog radnika migranata, ali i hrvatskog društva u cjelini.Država bi trebala razviti odgovarajuće integracijske politike i mjere koje će omogućiti bržu integraciju migranata. To se prije svega odnosi na besplatne tečajeve jezika za radnike migrante i članove njihovih obitelji, ali i na lakši pristup raznim uslugama iz područja socijalnog osiguranja.
Nova migracijska strategija treba međusobno povezati temeljna prava radnika migranata, sigurnost i jednake mogućnosti. Ona mora biti rezultat opsežnih savjetovanja među vladom, socijalnim partnerima, stručnjacima i organizacijama civilnog društva te je treba razvijati u konstruktivnom dijalogu s predstavnicima migranata.
Migranti kod nas popunjavaju najviše radna mjesta koja traže nisko obrazovanje, a većina ih potječe iz zemalja regije. U graditeljstvu te u turizmu i u ugostiteljstvu većina ih radi fizičke poslove, u metalnoj industriji, pak, najveći broj migranata su visokokvalificirani stručnjaci, u javnom zdravstvenom sektoru liječnici i medicinske sestre, dok su u sektoru digitalnih platformi koje pružaju fizičke usluge prijevoza i dostave migranti uglsvnom nekvalificirane ili niskokvalificirane osobe.
Jezične barijere,stručna osposobljenost,osposobljavanje za rad na siguran način, ispunjavanje zdravstvenih uvjeta za rad na određenim poslovima i niz drugih pitanja vezanih za radnike migrante izazovi su i za stručne osobe u području sigurnosti i zdravlja na radu.
Radnici migranti smatraju se jednom od profesionalnih skupina koje su suočene s povećanom izloženošću sigurnosnim i zdravstvenim rizicima na radu.
Služba za medicinu rada i sporta pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo uz podršku Zavoda za istraživanje i razvoj sigurnosti provodi istraživanje kojem je cilj ispitati s kojim se poteškoćama u radu s radnicima migrantima susreću pojedini dionici u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu, uključujući stručnjake zaštite na radu, specijaliste medicine rada i sporta te psihologe u medicini rada.
Kako bi raspolagali relevantnim rezultatima koji će poslužiti za usmjeravanje daljnjeg načina djelovanja svih uključenih dionika,pozvani su svi koji djeluju u području zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika, da izdvoje nekoliko minuta te ispune upitnik koji se nalazi na sljedećem linku:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc88rocEovxatNYslF80_dismSRsMM3CnCk8mbkt7BV0oGEqw/viewform?usp=sf_link
Predstavljanje rezultata istraživanja, kao i teme vezne za rad, sigurnost i zdravlje na radu stranih radnika bit će i u fokusu 24.tradicionalne nacionalne konferencije s međunarodnim sudjelovanjem „Sigurnost i zdravlje – temeljno načelo i pravo na radu“, https://skup-znr.zirs.hr/, kao i pratećeg programskog sadržaja,Foruma o sigurnosti i zdravlju na radu, kojeg je cilj umrežavanje i razvoj zajednice znanja u području sigurnosti i zdravlja na radu.U tom dijelu otvorenog programa pružiti će se prilika za slobodan nastup, i izbor teme,iznošenje ideja i rješenja, kao i otvaranje pitanja na koja se traže odgovori.
Vitomir Begović
