Analitičari Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA) pripremili su prvo ovogodišnje izdanje publikacije RBAnalize pod nazivom „Kratkoročni izgledi ostaju povoljni“.
Oporavak gospodarske aktivnosti predvođen izvozom roba i usluga te osobnom potrošnjom nastavljen je tijekom trećeg tromjesečja, potvrđujući da se oporavak gospodarske aktivnosti u prošloj godini nastavio po približno istim stopama kao i u 2016. godini.
Rast izvoza roba i usluga, kao i osobne potrošnje, nadmašio je i najoptimističnija očekivanja neutralizirajući zabilježeno usporavanje investicijske aktivnosti, ali ujedno generirajući rast uvoza roba. Izgledno je da je dio investicijske aktivnosti obuzdano krizom u Agrokoru, ali i nižom investicijskom aktivnošću javnog sektora koji je suprotno prvotnim očekivanjima i najavama zabilježio skromnije povlačenje sredstava iz fondova Europske unije. Naposljetku državna potrošnja nastavila je svoj rast započet sredinom 2015. godine.
Kratkoročni izgledi hrvatskog gospodarstva ostaju poprilično povoljni osobito uzimajući u obzir vanjsko okruženje, solidne izglede rasta gospodarstva najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera i niske kamatne stope. Projicirano usporavanje gospodarske aktivnosti u 2018. godini, osim na učinku baznog razdoblja, temeljimo i na možebitnoj materijalizaciji određenih negativnih učinaka povezanih s Agrokorom.
U suprotnom, gospodarski rast bi se mogao i treću godinu za redom približiti razini od tri posto. U svakom slučaju u realnim iznosima, nakon gotovo deset godina, gospodarstvo bi trebalo doseći razinu iz 2008. godine. Povratak međutim nije temeljen na novom zaduživanju, već suprotno, na razduživanju većine sektora.
Na krilima oporavka domaće i inozemne potražnje državni proračun se i u 2017. godini punio bolje od očekivanja. Uz obuzdavanje rashoda, prema navodima iz Ministarstva financija, po prvi put u povijesti zabilježili smo višak na razini opće države. Fiskalnu konsolidaciju odražava i daljnji pad javnog duga, ali i namjera Vlade da poboljša strukturu javnog duga kroz financijsko restrukturiranje duga cestovnog sektora.
Vanjska ranjivost iskazana kroz platnu bilancu i pokazatelje inozemne zaduženosti nastavila se također smanjivati. Slične, pozitivne trendove moguće je očekivati i u 2018. godini, stoga i ne iznenađuje prvo podizanje dugoročnog kreditnog rejtinga nakon prosinca 2004. godine.
Unatoč poboljšanju kreditnog rejtinga ocjena sposobnosti podmirivanja dugoročnih obveza RH i dalje se nalazi u špekulativnom razredu naglašavajući potrebu za nastavkom fiskalne konsolidacije ali i stvaranjem preduvjeta za održiviji i snažniji gospodarski rast koji su uglavnom uvjetovani dobro poznatim strukturnim reformama i jačanjem vladavine prava.
Stoga je daljnje poboljšanje i fundamenta i rejtinga važno osobito u trenutku kada započne stezanje monetarne politike i u eurozoni i u Hrvatskoj jer će povećanje kamatnih stopa (troškova zaduživanja) u tom slučaju biti relativno niže.
„Za sada izgledi za snažnije stezanje monetarnih politika u 2018. godini ostaju niski. Drugim riječima, likvidnost će na svjetskim globalnim tržištima ostati visoka čak i uz najavljeno smanjenje bilanci FED-a i ESB-a. Prve pomake u kamatnim stopama na euro području, pod uvjetom jačanja inflatornih pritisaka možemo očekivati na kraju godine, dok bi se prelijevanje učinaka na hrvatsko tržište i stezanje monetarne politike moglo odgoditi za 2019. godinu. Naime, unatoč ogromnoj likvidnosti i oporavku domaće potražnje inflacija će ostati umjerena. Središnja banka će u takvim uvjetima ostati dosljedna u politici stabilnosti tečaja, dok će akomodativni karakter monetarne politike omogućavati daljnji pritisak na pad kamatnih stopa“, zaključuje Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja Raiffeisen banke.
