Uz objavu podataka o veličini bruto inozemnog duga u lipnju ove godine, HNB je objavio i revidirane serije podataka o bruto inozemnom dugu počevši od 31. prosinca 2000. zbog uključenja podataka o dugu po trgovačkim kreditima s originalnim dospijećem do šest mjeseci (prije se nisu uključivali), a od siječnja 2010. revidirana je serija podataka o bruto inozemnom dugu zbog promjena radi poboljšanja kvalitete i obuhvata podataka prikupljenih redovitim istraživanjem, u skladu s tzv. velikom revizijom svih statistika odnosa s inozemstvom.
Rezultat je provedene revizije povećanje razine bruto inozemnog duga (ovisno o godini u rasponu od 1,3 do 3,9 mlrd. eura) ponajprije kao rezultat uključivanja trgovačkih kredita s izvornim dospijećem do šest mjeseci u statistiku inozemnog duga. U tom su kontekstu zabilježene najveće promjene u visini i dinamici kretanja bruto inozemnog duga u kategoriji ostalih domaćih sektora koja, među ostalim, obuhvaća dug poduzeća.
Revizijom podataka najviše je povećan bruto inozemni dug u 2018. godini (za 3,9 milijardi eura) na iznos od 42,7 milijardi eura, uz povećanje njegova udjela u BDP-u s ranijih 75,4% na 82,9%. Pritom je zadržana tendencija smanjivanja tog udjela kontinuirano prisutna od 2015. godine, ali je, prema revidiranim podacima, usporena dinamika njegova smanjivanja. S obzirom na to da je najviše korigiran inozemni dug ostalih domaćih sektora, povećan je i njihov udio u ukupnom bruto inozemnom dugu u 2018. godini na 39,0%, čime su oni postali najzaduženiji sektor (prije revizije podataka najveći dio ukupnog bruto inozemnog duga odnosio se na dug opće države).
Na kraju lipnja ove godine bruto inozemni dug iznosio je 44,6 milijardi eura, što je 457,1 milijun eura ili jedan posto više nego u lipnju prošle godine. Pritom je udio bruto inozemnog duga u BDP-u na kraju prvog polugodišta ove godine dosegnuo 84,7%. I prema revidiranim podacima su zadržane osnovne tendencije kretanja bruto inozemnog duga koje, na godišnjoj razini, obilježava smanjivanje duga opće države (kontinuirano prisutno posljednjih osam mjeseci), uz prestanak razduživanja drugih monetarnih financijskih institucija (njihov dug ponovno raste u posljednjih sedam mjeseci).
Riječ je ponajprije o utjecaju zadržavanja povoljnih proračunskih kretanja i stoga smanjenoj potrebi države za novim zaduživanjem uz veću orijentaciju na zaduživanje na domaćem financijskom tržištu pri povijesno niskim kamatnim stopama. Uz to, pri rastu kreditne aktivnosti banaka raste i inozemni dug bankarskog sektora. Širim obuhvatom podataka promijenjena je tek tendencija u kretanju bruto inozemnog duga ostalih domaćih sektora koji nakon 35 mjeseci uzastopnog pada od prosinca prošle godine bilježe kontinuiran rast na godišnjoj razini.
U okolnostima visoke likvidnosti i niskih troškova financiranja na domaćem financijskom tržištu, zadržavanja povoljne situacije u javnim financijama te nastavka gospodarskog rasta, u ovoj godini očekujemo daljnje smanjenje udjela bruto inozemnog duga u BDP-u s pozitivnim utjecajem na makroekonomsku stabilnost zemlje i na smanjivanje rizika povezanih s i dalje visokom razinom inozemne zaduženosti.
