Povodom Nacionalnog dana zaštite na radu i Svjetskoga dana zaštite zdravlja i sigurnosti na radu koji se obilježavaju 28. travnja, Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) održao je online konferenciju pod nazivom „Mentalno zdravlje na radnom mjestu: kako je pandemija utjecala na radnike?“
U sklopu konferencije izneseni su podaci koji govore o lošem stanju na području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, a prezentirani su i rezultati istraživanja koje je SSSH proveo na uzorku od 429 ispitanika. Unatoč određenim ograničenjima vezanima za uzorak (anketu je ispunilo 73,7% žena, a tek 16,8% ispitanih nije član sindikata niti je u ikakvoj vezi sa sindikatima), rezultati su indikativni i ukazuju na zabrinjavajući utjecaj pandemije na mentalno zdravlje radnika i uvjete rada.
Tako je, prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, primjetan ubrzani rast prijava profesionalnih bolesti na radnom mjestu, kao i rast smrtno stradalih radnika u prostorima poslodavca. 2018. godine taj je broj iznosio 44, 2019. 53, a 2020. 72 radnika. Unatoč sve goroj statistici, broj inspekcijskih nadzora mjera zaštite na radu drastično pada – 2018. godine provedeno ih je 1700, 2019. 952, a 2020. taj je broj pao na 782. I najnoviji podaci Europske konfederacije sindikata pokazuju kako je broj inspekcijskih nadzora u Hrvatskoj pao za čak 35%, zbog čega su radnici izloženiji većem riziku zaraze na radnom mjestu.
„Skandalozno je da se na zdravlje i sigurnost radnika gleda kao trošak i da se na ljudskim životima štedi. Radnici imaju pravo na sigurno i zdravo radno mjesto, a odgovornost je države da osigura efikasan nadzor poštivanja prava radnika iz područja zaštite na radu. Ljudski životi i zdravlje moraju biti na prvom mjestu“, rekao je Mladen Novosel, predsjednik SSSH.
Istraživanjem Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) provedenim tijekom ožujka i travnja 2021. godine cilj je bio ispitati utjecaj pandemije na mentalno zdravlje radnika, saznati pružaju li poslodavci podršku radnicima i prikupiti ideje o tome što bi se moglo poduzeti.
Na pitanje o zadovoljstvu životom u odnosu na vrijeme prije pandemije, 33,8% ispitanika odgovorilo je kako je danas znatno nezadovoljnije životom, a 43,4% ih je malo nezadovoljnije životom. Također, kod 69,2% ispitanih zbog pandemije se povećala količina stresa koju izaziva rad, odnosno utjecaj rada na mentalno zdravlje. Među ponuđenim uzrocima stresa, ispitanici su izdvojili strah da će donijeti zarazu kući (63,9%), promjenu radne atmosfere (50,1%), promjene u načinu rada (44,8%) te strah za vlastitu sigurnost (36,1%).
U kontekstu odnosa prema mentalnom zdravlju na radnim mjestima ispitanika, 55% ispitanih tvrdi kako se o mentalnom zdravlju na njihovu radnu mjestu nikada ne raspravlja, a 15,4% ispitanika tvrdi da je na njihovu radnom mjestu tema mentalnog zdravlja predmet šale. 61,5% ispitanika tvrdi da od poslodavaca nije dobilo nikakve informacije o podršci mentalnom zdravlju za vrijeme epidemije koronavirusa. Slično tome, 70,2% ispitanika tvrdi da njihov poslodavac nije napravio nikakve prilagodbe u svrhu pružanja podrške radnicima koji imaju probleme s mentalnim zdravljem.
Zaključno, gotovo 50% ispitanika smatra da njihov poslodavac nije na primjeren način pružio podršku i upravljao promjenama u njihovu radnom okruženju, dok ih 38% smatra da su neke promjene uvedene, no nisu dovoljne.
S obzirom na crne brojeve i negativne trendove u području zaštite zdravlja radnika, predsjednik SSSH Mladen Novosel upozorio je na zakonsku nedorečenost u kontekstu mentalnog zdravlja te istaknuo potrebu za boljom i kvalitetnijom regulacijom, kao i potrebu za uključivanjem medicinskih stručnjaka i psihologa koji mogu pomoći u smanjivanju i prevenciji stresa na radnom mjestu. SSSH stoga, među ostalim, traži hitno usvajanje Nacionalne strategije mentalnog zdravlja i priznavanje zaštite zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu kao ljudskog prava u međunarodnim radnim propisima.
