Eurozona je kliznula u recesiju u prvom tromjesečju zbog smanjene domaće potrošnje u uvjetima viših troškova zaduživanja, pokazale su nove procjene europskog statističkog ureda.
Sezonski prilagođen bruto domaći proizvod (BDP) 20-člane eurozone pao je u prvom tromjesečju za 0,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je prema revidiranim podacima bilježio isti postotni pad, pokazuju revidirane procjene Eurostata, objavljene u četvrtak.
Dosadašnji podaci pokazivali su rast aktivnosti na početku godine za 0,1 posto i stagnaciju na kraju 2022. Podaci pokazuju da je eurozona u prvom tromjesečju kliznula u recesiju, budući da je aktivnost smanjena dva tromjesečja zaredom.
U EU BDP je u prva tri ovogodišnja mjeseca porastao za 0,1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, upola slabije no što su pokazivale prve Eurostatove procjene. Na kraju 2022. smanjen je za 0,2 posto, dvostruko snažnije no što je Eurostat procijenio sredinom svibnja.
Na godišnjoj razini aktivnost je na oba područja porasla za jedan posto, potvrdili su statističari. U posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju uvećana je za 1,8 posto u eurozoni i za 1,7 posto u EU, također u skladu s dosadašnjim Eurostatovim procjenama.
Slaba potrošnja
Gospodarstvo je u prva tri ovogodišnja mjeseca izgubilo oslonac državne potrošnje koja se u eurozoni smanjila za 1,6 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca i za 0,9 posto u EU. Na kraju 2022. bila je porasla za 0,8 posto u eurozoni i za 0,4 posto u EU.
Smanjila se i potrošnja kućanstava, ali znatno slabije nego u prethodna tri mjeseca, za 0,3 posto na oba područja. Na kraju 2022. bila je pala za 1,0 posto u eurozoni i za 0,9 posto u EU.
Podaci pokazuju pritisak podignutih troškova zaduživanja u eurozoni kojima Europska središnja banka (ECB) pokušava obuzdati visoku inflaciju. Iako su cijene energije smanjene u odnosu na prošlu godinu, poskupljenja su se proširila i na ostale sektore.
Od srpnja prošle godine ECB je šodigao kamatne stope za 3,75 postotnih bodova. Ulaganja kompanija stabilizirala su se u odnosu na prethodno tromjeseče i porasla su za 0,6 posto u eurozoni i za 0,3 posto u EU. Na kraju 2022. bila su potonula za 3,5 u eurozoni i za 2,8 posto u EU.
Izvoz se u eurozoni smanjio za 0,1 posto dok je u EU bilježio isti postotni rast. U zadnja tri prošlogodišnja mjeseca bio se smanjio za 0,2 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 0,3 posto u EU. Uvoz je u prvom tromjesečju pao za 1,3 posto na oba područja, otprilike upola blaže nego na kraju 2022.
Hrvatska uz Portugal
Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći je pad aktivnosti na tromjesečnoj razini bilježila Irska, za 4,6 posto. Slijedi Litva s padom aktivnosti za 2,1 posto.
Hrvatska je u prvom tromjesečju prema sezonski prilagođenim podacima bilježila 1,4-postotni rast aktivnosti u usporedbi s prethodna tri mjeseca kada je porasla za 0,5 posto.
Najbliži je Hrvatskoj Portugal s 1,6-postotnim rastom aktivnosti. Najveći rast BDP-a u prvom tromjesečju u odnosu na prethodna tri mjeseca bilježila je Poljska, za 3,8 posto.
Estonija s najvećim padom
Na godišnjoj razini najveći pad aktivnosti u prvom tromjesečju bilježila je Estonija, za 3,7 posto, izvijestio je Eurostat.
Slijedi Litva s padom aktivnosti za 2,7 posto te Mađarska gdje je smanjena za 1,1 posto. Najviše je pak porasla aktivnost u Španjolskoj, za 3,8 posto.
Slijede Cipar i Malta s rastom aktivnosti u odnosu na prvo prošlogodišnje tromjesečje za 3,4 odnosno 3,2 posto.
U Hrvatskoj je BDP u prvom tromjesečju porastao za 2,6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, nakon 3,7-postotnog rasta u prethodna tri mjeseca. (H)
