Daljnji razvoj domaćeg tržišta kapitala može se postići i čvršćom regionalnom integracijom pri čemu je opći strateški cilj postizanje klasifikacije tržišta u razvoju, čime bi hrvatsko tržište bilo privlačnije globalnim ulagačima, rečeno je u petak na predstavljanju strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala.
Strateški okvir za razvoj tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj 2025. – 2030. i akcijski plan za njegovu provedbu za ovu i iduću godinu danas su predstavljeni i upućeni u javno savjetovanje koje će trajati 15 dana, nakon čega slijedi usvajanje na sjednici Vlade.
Cilj je unaprijediti tržište kapitala i stvoriti pretpostavke za njegov daljnji razvoj, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac. Naime, hrvatsko tržište kapitala trenutno je klasificirano kao tržište u nastajanju, “frontier market”, a opći strateški cilj je postizanje klasifikacije tržišta u razvoju, to jest “emerging market”, čime bi hrvatsko tržište postalo privlačnije globalnim ulagateljima. Pogodnosti tog statusa ogledaju se u široj bazi ulagatelja i povećanoj likvidnosti, višoj tržišnoj kapitalizaciji, a ukupno promatrano, predstavljao bi poticaj za domaća poduzeća, a time i gospodarski rast te razvoj domaćeg tržišta kapitala, rekao je Primorac.
Kazao je i da se gospodarstvo i dalje u financiranju uvelike oslanja na bankovni sustav, pa je stoga cilj ponuditi alternativne izvore financiranja. Apostrofirao je i poticaj države za razvoj tržišta kapitala, u vidu dosadašnja dva izdanja obveznica i šest trezorskih zapisa, pri čemu je upis sedmog izdanja u tijeku.
Izazovi za domaće tržište kapitala
Istaknuo je da su se pozitivni makroekonomski pokazatelji prelili i na tržište kapitala, pri čemu je vrijednost indeksa Crobex od 2020. do sada kumulativno porasla za čak 154 posto. No, i tržišna kapitalizacija i broj transakcija na Zagrebačkoj burzi i dalje predstavljaju izazov, s obzirom da je tržišna kapitalizacija krajem 2024. iznosila 28,9 milijardi eura, u odnosu na 46,8 milijardi krajem 2007., dok broj transakcija krajem prošle godine, njih 75,9 tisuća, predstavlja tek oko desetinu iz pretkriznog razdoblja.
Primorac je pobrojao i izazove s kojim se domaće tržište kapitala suočava, kao što su nedostatak likvidnosti, rascjepkanost tržišne infrastrukture u regiji, nedovoljna ponuda inovativnih i održivih financijskih instrumenata, ograničen pristup poduzeća ulagateljima, nedostatak ponude raznovrsnih vrijednosnih papira, a tu je i pitanje unaprjeđenja financijske pismenosti.
Strateški okvir temelji se na pet strateških ciljeva, a to su regionalna integracija hrvatskog tržišta i pozicioniranje Hrvatske kao regionalnog financijskog tržišta, digitalizacija tržišta kapitala, unaprjeđenje korporativnog upravljanja u poduzećima, unaprjeđenje likvidnosti tržišta kapitala te razvoj novih investicijskih instrumenata i načina financiranja.
Ambicija regionalne tržišne integracije
Kada je riječ o ambiciji regionalne tržišne integracije, rekao je Primorac, ona je usklađena i s naporima EU-a za uspostavljanje funkcionalne unije tržište kapitala, o čemu ministri financija zemalja EU-a redovito raspravljaju.
Željena čvršća regionalna integracija uključivala bi zajedničke liste izdavatelja i članova, usklađena pravila i tržišne prakse, standardizaciju dokumentacije na svim burzama te prekograničnu koordinaciju i suradnju. Na tom tragu, u studenom 2024. je potpisan memorandum o razumijevanju između burzi iz sedam zemalja – Hrvatske, Slovačke, Rumunjske, Mađarske, Bugarske, Slovenije i Poljske. Želja je s tim zemljama postići što čvršću regionalnu integraciju, tako da se očekuje formaliziranje te inicijative u vidu uskladbe zakonodavnih, tehničkih i institucionalnih uvjeta, a prema Primorčevom mišljenju, potencijal udruživanja je velik i pridonio bi razvoju tržišta kapitala u svim zemljama.
Pri istraživanju mogućnosti regionalne integracije, kao uspješan primjer su poslužile baltičke zemlje koje su kreirale zajednički indeks, pri čemu ukupna tržišna kapitalizacija kompanija iz Estonije, Latvije i Litve iznosi oko dvije milijarde eura. Primjera radi, kada bi se udružilo samo hrvatsko i slovensko tržište, kapitalizacija bi iznosila 11 milijardi eura, a ako bi se priključile Bugarska, Mađarska i Rumunjska, to bi naraslo na 44 milijarde eura, naveo je Primorac.
Tu je i cilj da Hrvatska zaživi kao središte fondova kojima se trguje na burzi, to jest da postane svojevrsni ETF hub, što bi omogućilo uvrštenje i trgovanje fondovima koji su inače prisutni na burzama u regiji, a dovelo bi i do jačanja Zagrebačke burze i SKDD-a kao ključnih infrastrukturnih igrača.
Digitalizacija, izdavanje korporativnih obveznica državnih poduzeća …
Nadalje, kada je riječ o digitalizaciji tržišta kapitala, cilja se na uspostavu lokalne informacijske platforme, gdje bi bile objedinjene sve relevantne informacije, smjernice i upute na jedinstvenom mjestu, te “capital connect” platforme, digitalnog rješenja za uspostavu integriranog regionalnog tržišta kapitala.
Digitalizacijom bi se između ostalog uvela i opcija e-glasanja, čija bi implementacija smanjila ili uklonila potrebu za fizičkom prisutnošću na glavnim skupštinama, što bi ubrzalo i procese donošenja odluka, a primjerice bilo bi pogodno i korisno za investitore iz inozemstva.
Tu je i cilj unaprjeđenja korporativnog upravljanja u poduzećima, pa je tako kod onih u privatnom vlasništvu želja podići svijest o korištenju tržišta kapitala za rast i razvoj, pri čemu se jedna od mjera odnosi i na uspostavu fonda za inicijalne javne ponude, koji bi investirao paralelno s privatnim ulagateljima u inicijalnim javnim ponudama malih i srednjih poduzeća.
Kod poduzeća u državnom vlasništvu, pak, cilj je između ostalog potaknuti zaduživanje na tržištu u vidu izdavanja korporativnih obveznica, naveo je ministar financija.
Uvođenje investicijskih računa
Kada je riječ o unaprjeđenju likvidnosti tržišta kapitala, cilj je povećati broj transakcija i povećanje volumena trgovanja, što se kani postići i poreznim poticajima za male ulagatelje u vidu uvođenja investicijskih računa.
Po pitanju razvoja novih investicijskih instrumenata i načina financiranja, apostrofirano je uvođenje koncepta objedinjavanja financiranja za jedinice lokalne i regionalne samouprave. Prema ministrovim riječima, cilj ih je okrenuti prema tržišnim modelima zaduživanja, umjesto dominantne prakse zaduživanja kod banaka, a s ciljem nižih i uravnoteženijih troškova zaduživanja. U tom smislu će se razmotriti i uspostava fonda koji bi koristio hrvatski kreditni rejting te se zaduživao na tržištu, a onda ta sredstva plasirao pojedinim lokalnim jedinicama, najavio je Primorac.
Smatra i da bi Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) trebala preuzeti značajniju ulogu na tržištu kapitala, u vidu podrške poduzećima u raznim fazama razvoja, to jest kroz cijeli njihov životni ciklus.
Naposljetku, rekao je Primorac, potrebno je optimizirati zakonodavni okvir, uz identificiranje elemenata prekomjerne regulacije povrh EU propisanih minimuma i druga usklađenje glede optimizacije zakonodavnog okvira.
Žigman: Važno uključiti male investitore
Članovi radne skupine za izradu strategije, na kojoj se radilo oko godinu i pol dana, su Ministarstvo financija, koje je i nositelj projekta, zatim Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), ujedno i partner projekta, Zagrebačka burza, Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD), tu su i udruženja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, kao i CFA Udruga Hrvatska. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je pak, pružila tehničku podršku.
Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman je rekao da je plan ambiciozan, ali i provediv, a cilj strategije je “proširiti” domaće tržište kapitala što je moguće više na zemlje regije, kao i povećati njegovu atraktivnost za velike institucionalne inozemne investitore.
No puno je važnije, smatra Žigman, uključiti male investitore. “Ova strategija ide u tom pravcu, da svi koji žele izaći na burzu, bilo u vidu IPO-a, izdanja korporativnih obveznica ili dionica, da dio izdanja moraju namijeniti malim dioničarima”, rekao je Žigman.
(Hina)
