Pandemija koronavirusa u potpunosti je paralizirala domaće tržište nekretnina, a stanje je bitno pogoršao i potres u Zagrebu koji je devastirao tisuće zgrada u centru grada. Ove okolnosti će svakako utjecati na cijene nekretnina koje su zadnje tri godine u stalnom rastu, no u ovom trenutku je teško odgovoriti u kojoj mjeri.
Stanje na tržištu će ovisiti o duljini trajanja izvanrednih mjera i vrlo je bitno hoće li situacija trajati mjesec dana, tri mjeseca ili još duže. U ovom trenutku je promet nekretninama gotovo zaustavljen, a i kada dođe do ukidanja izvanrednih mjera očekuje se daljnji pad potražnje, što će u konačnici dovesti do pada prometa nekretninama i prosječnog smanjenja cijena.
Do pada cijena u pravilu dolazi tek nakon što se bitno uspori promet i smanji broj transakcija, iz razloga što su tražene cijene subjektivni stav vlasnika, koji se teško odriču zamišljenih vrijednosti. Cijene ne bi trebale bitno pasti ako se zadrži pristup jeftinim kreditnim linijama, odnosno ako kamatne stope ostanu u vrijednostima koje su bile i prije pojave koronavirusa.
Tržište nekretnina uvijek reflektira stanje gospodarstva. Uslijed pada prihoda u gospodarstvu očekuje se bitno slabija likvidnost pravnih, ali i fizičkih osoba, što će svakako rezultirati smanjenim interesom za ulaganje u nekretnine.
„Poslovanje u agencijama za posredovanje nekretninama je onemogućeno zbog trenutnog stanja s koronavirusom, a i mjera propisanih od strane kriznog stožera, jer poslovanje u nekretninama ovisi o socijalnom kontaktu s ljudima, što uključuje često kretanje i preglede nekretnina. Naravno da i građani ne razmišljaju o nekretninama u doba kada im je poslovanje zaustavljeno, a zaštita je zdravlja postala najvažnija.“, istaknuo je predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore Dubravko Ranilović.
Osvrnuo se i na posljedice potresa koji je ostavio velike štete na području Zagreba kazavši da su između ostalog plod sustavne nebrige i loših intervencija na objektima. „Posljednjih 80 godina nadograđuju se cijeli katovi, rade se statički neprovjerene adaptacije, ne saniraju se krovovi i dimnjaci, ne štite se fasadom zabatni zidovi i stražnje strane objekata, a fasade pročelja u Donjem gradu se usporeno obnavljaju.“
Posebno se ne razmišlja i ne ulaže u statičku stabilnost privatnih, ali i javnih objekata. Ovaj potres sve je to razotkrio, ali grad je izdržao. „Na kraju nam ipak slijedi velika i dugogodišnja obnova, ali i neophodna promjena pristupa u održavanju i upravljanju Zagrebom“, pojasnio je Ranilović, dodavši kako će se sve to sigurno odraziti na cijene, ali i da će, unatoč svemu, centar grada uvijek biti privlačna lokacija kupcima.
„Potencijalni kupci samo će biti mnogo probirljiviji pri odabiru nekretnine za život ili posao. Neke će nekretnine zadržavati, pa u budućnosti i povećavati vrijednost, a one u koje se neće ulagati bit će nezanimljive, odnosno bit će jeftinije“, zaključio je.
Što se osiguranja nekretnina od tiče, potres inače ne spada u osnovni rizik pa se većina građana i pravnih osoba ne odlučuje na ugovaranje dodatne police, no to će se nakon ove situacije sigurno promijeniti.
Podaci HANFA-e pokazuju da je u prošloj godini uplaćeno 107.000 premija za osiguranje od potresa u vrijednosti od 85,4 milijuna kuna, a bit će zanimljivo vidjeti kako će ta brojka rasti ubuduće, naročito među stanovnicima starijih zgrada koje nisu građene po modernijim sigurnosnim standardima.
