Trgovinski saldo Hrvatske i Turske je relativno skroman – prošle godine iznosio je tek 348,8 milijuna eura. Domaće tvrtke minimalno su iskoristile golem turski potencijal pa je izvoz dosegnuo tek 104,4 milijuna eura dok smo iz Turske uvezli robu vrijednu 244,4 milijuna eura
Danas u Hrvatsku stiže turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan sa svitom od 115 čelnika najmoćnijih turskih kompanija zainteresiranih za ulaganja i jačanje gospodarskih veza dviju zemalja. Tursko izaslanstvo sudjelovat će na Hrvatsko-turskom gospodarskom forumu koji se održava u zagrebačkom hotelu Westin, a na njegovim marginama održat će se niz sastanaka domaćih i turskih kompanija.
Interes za ulaganja u Hrvatsku čiji se potencijal procjenjuje u milijardama eura turski gospodarstvenici vide u činjenici da smo članica Europske unije čime im se otvaraju vrata 500 milijuna stanovnika velikog tržišta.
S druge strane, sama Turska ima gotovo 80 milijuna stanovnika i ogromno je tržište, no u partnerstvu s turskim tvrtkama domaćim kompanijama otvorila bi i treća, turkofona tržišta na potezu od Azerbajdžana do Kirgistana.
Turski ulagači koji stižu u Zagreb zainteresirani su za nekretnine i turizam, pogotovo nakon što je njihovo domaće tržište snažno palo zbog geopolitičke situacije.
Interes za hrvatsko tržište većš ranije pokazala je Dogus Grupa, čiji će vlasnik Ferit Sahenk također biti u Zagrebu. Riječ je o najvećem turskom investitoru u turizmu koji je do sada u Hrvatskoj u marine i hotele uložio više od 300 milijuna eura. Najveće ulaganje u hotele je šibenski D-Resort, u Zadru se gradi hotel na prostoru bivše tvornice Maraska, najavljen je nekretninski projekt u Zagrebu. Uz lanac marina D-Marin, kompanija već neko vrijeme ima i 11 posto udjela u ACI-ju, a zainteresirani su za većinsko preuzimanje ako se država odluči na prodaju svog udjela.
Dolazak uprave CNR Holdinga i Pegasus Airlinesa, jednog od najvećih svjetskih organizatora poslovnih sajmova i niskotarifne zrakoplovne kompanije, mogao bi se promatrati su svjetlu nastojanja da se u Zagrebu i Dubrovniku izgrade veliki kongresni centri i pojača povezanost hrvatskih zračnih luka s inozemnim odredištima.
CNR Holding je od 1985. odradio više od tisuću sajmova za 25 milijuna klijenata, u sastavu grupe posluje 17 tvrtki, a u organizaciji holdinga godišnje se održi više od 50 sajmova. Pegasus leti za Beograd, Skopje, Sarajevo, ali još ne i u Zagreb. Net Holding u Zagreb vrlo vjerojatno dolazi s idejom ulaganja u turizam te kasina, segmenta koji je u Hrvatskoj zapravo vrlo nerazvijen.
Netov brend Merit povezuje turistički i kockarski biznis, a u regiji su nedavno interes pokazali za kupnju budvanskog hotel Avala, u kojem su lani otvorili kasino. Da turska Alvimedica, svjetski proizvođač medicinskih uređaja u intervencijskoj kardiologiji i među tri najveća europska proizvođača stentova s pet kliničkih centara u Turskoj, Italiji i Nizozemskoj, nije odustala od investicije u kardiološku kliniku u Dugopolju, pokazuje dolazak članice upravnog odbora Leyle Alaton. U splitskom zaleđu lani je trebala vrata otvoriti 30 milijuna eura vrijedna klinika. Realizacija je u međuvremenu zapela, američki partner izašao iz projekta, no Alvimedica nikada nije decidirano rekla da odustaje od investicije.
Jačati veze s domaćim gospodarstvom u Zagreb dolazi i Mustafa Süzer, vlasnik istoimenog holdinga u čijem je portfelju Kentbanka.
Arcelik je kompanija u čijem sastavu posluju proizvođeči bijele tehnike i potrošačke elektronike Beko i Grundig, a u Hrvatskoj su među vodećim brendovima.
Trenutačna trgovinska bilanca Hrvatske i Turske nije blistava. Prošle godine ukupan trgovinski saldo iznosio je tek 348,8 milijuna eura, a domaće tvrtke minimalno su iskoristile golem turski potencijal pa je izvoz dosegnuo tek 104,4 milijuna eura, dok smo iz Turske uvezli 244,4 milijuna eura vrijednih roba. Taj potencijal mogao bi se u kratkom vremenu više nego udvostručiti, smatra predsjednik Hrvatsko turske udruge prijateljstva Goran Beus Richembergh.
“U dvije godine trgovinska razmjena Hrvatske s Turskom mogla bi se povećati na više od milijardu eura ako budemo pametni i iskoritimo priliku”, tvrdi Beus Richembergh. Prostora za hrvatske tvrtke ima u proizvodnji hrane, metaloprerađivačkoj industriji i strojogradnji, Mogućnsoti ulaganja otvaraju se i u energetici, osobito kada je riječ o obnovljivim izvorima energije.
“Valjalo bi razmisliti o gradnji velikog logističkog centra na potezu Križa, Kutine i Ivanić Grada. Tom rutom dnevnom prođu stotine turskih kamiona prema odredištima u sjevernoj Europi pa bi takav centar bio mjesto pretovara robe, zamjene vozača, servisa…”, predlaže Beus Richemergh. banka.hr/Poslovni dnevnik
