Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH), Hrvatska udruga turizma (HUT) i Deloitte objavili su rezultate istraživanja koji su pokazali da je ispred nas još jedna dobra turistička sezona, no isto tako da je postojeći model razvoja turizma iscrpljen i da bez poticanja investicija u hotelski smještaj domaći turizam gubi konkurentnost pred sve jačom mediteranskom konkurencijom
Domaće turističke kompanije optimistično očekuju novu turističku sezonu; njih 81 posto bilježi porast rezervacija veći od 6 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a nastavno na to očekuju i blagi rast prihoda, njih 38 posto očekuje povećanje prihoda od 3 do 6 posto, a 57 posto ih očekuje rast prihoda veći od 6 posto. No, i ove godine se očekuje da će rast troškova premašiti rast prihoda, što već godinama umanjuje profitabilnost sektora i njegov investicijski potencijal. Čak 64 posto kompanija očekuje rast operativnih troškova bez troška zaposlenih između 3 i 10 posto, a što se tiče troška zaposlenih, njih 53 posto očekuje rast troškova od 5 do 10 posto, odnosno njih 21 posto očekuje rast troškova za zaposlene iznad 10 posto. S obzirom na infrastrukturna ograničenja domaćeg turizma i višestruko niži udio hotelskog smještaja u odnosu na mediteransku konkurenciju, u kombinaciji s kontinuiranim padom profitabilnosti sektora, zaključak nalaza istraživanja Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH), Hrvatske udruge turizma (HUT) i konzultantske kuće Deloitte je da je postojeći model razvoja turizma iscrpljen i da bez poticanja investicija u hotelski smještaj koji može stvoriti višu dodanu vrijednost i ojačati turističku potražnju van visoke sezone, hrvatski turizam u narednom razdoblju gubi konkurentnost pred sve jačom mediteranskom konkurencijom. Istraživanje je provedeno anketom ključnih ljudi domaćih kompanija koje skupno raspolažu sa 169 hotela i kampova (približno 58.200 smještajnih jedinica), odnosno sa 30,5 posto ukupnih hotelskih kapaciteta Hrvatske.
Turističke kompanije ove godine očekuju rast noćenja u predsezoni i postsezoni, i to njih 47 posto rast do 3 posto, a 22 posto ih očekuje rast iznad 3 posto, što najbolje pokazuje potencijal dodatnog produljenja turističke sezone koji je u Hrvatskoj moguć jedino promjenom smještajne strukture koja je najlošija na Mediteranu. Naime, u Hrvatskoj hotelski smještaj čini samo 9,5 posto u ukupnim smještajnim kapacitetima, što je višestruko manje nego kod mediteranske konkurencije. Takva smještajna struktura najveći je krivac za overturizam koji u visokoj sezoni opterećuje sve veći broj naših destinacija, ali i za najnižu prosječnu dnevnu potrošnju turista u Hrvatskoj u odnosu na mediteransku konkurenciju. Što se tiče visoke sezone, 31 posto kompanije očekuje blagi rast noćenja, oko 3 posto, dok ih 70 posto očekuje jednaku razinu noćenja kao i prošle godine.
”Prema svim dostupnim informacijama u turizmu optimistično ulazimo u novu turističku sezonu. Hrvatska je tražena destinacija, stanje rezervacija je zadovoljavajuće, a, unatoč svim izazovima, ljetni odmor ostaje i dalje visoko na listi prioriteta ljudi na našim ključnim emitivnim tržištima. Najveći izazov u turizmu ostaje rast troškova, posebno troškova zaposlenih, koji će i ove godine nadmašiti stopu inflacije i stopu rasta prihoda, što će dodatno smanjiti profitabilnost sektora i pa samim tim i dodatno smanjiti atraktivnost investiranja u hotelske kapacitete koji stvaraju najvišu dodanu vrijednost u turizmu. S obzirom na sve jaču konkurenciju na Mediteranu i na značajan investicijski ciklus pokrenut u turizam u tim zemljama, bez dodatnog poticaja investicijama u kvalitetu ponude i u povećanje hotelskog smještaja u Hrvatskoj, riskiramo ne samo stagnaciju nego i gubitak konkurentnosti domaćeg turizma. Turizam generira preko 20% domaćeg BDP-a i jedan je od rijetkih sektora koji ima značajan potencijal za rast investicija u povećanje kvalitete ponude, rast zaposlenosti i životnog standarda u turističkim destinacijama, ali i u cijeloj Hrvatskoj”, izjavio je Veljko Ostojić, direktor HUT-a.
Pritisak na rast troškova zaposlenih i dalje je pokretan neusklađenošću ponude i potražnje na domaćem tržištu radne snage u turizmu, što najbolje ilustrira podatak da čak 71 posto kompanija očekuje rast potražnje za radnom snagom ove sezone, a istovremeno njih 95 posto očekuje manju raspoloživost radne snage na domaćem tržištu. Najveći izazovi kod nužnog uvoza sezonske radne snage u turizmu ostaju sigurnosne provjere kod izdavanja radnih dozvola i postupak izdavanja viza u veleposlanstvima.
Rast troškova veći od rasta prihoda smanjit će profitne marže u turizmu i u 2025. godini, nakon što je prošle godine EBITDA marža u sektoru hotela i sličnog smještaja pala na 21 posto (9 postotnih bodova ispod razine iz 2019. godine), a neto profitna marža u istim objektima na 2 posto (6 postotnih bodova ispod razine iz 2019. godine).
U turističkom sektoru smatraju kako je nužno potaknuti značajno više investicija kako bi zadržali konkurentnost i dosegnutu razinu turističke aktivnosti, no aktualno investicijsko okruženje u Hrvatskoj ne smatraju adekvatnim. Čak 44 posto kompanija aktualnu razinu investicijske aktivnosti ocjenjuje nedostatnom, a 45 posto njih osrednjom. Kao ključne prepreke većim investicijama navode neadekvatan urbanizam i dugotrajni proces ishođenja građevinskih dozvola, zatim i dalje neriješeno pitanje turističkog zemljišta i pomorskog dobra te profitabilnost projekata s obzirom na aktualno okruženje i regulativu. Da je nužno napraviti značajan iskorak u ovom dijelu, pokazuje podatak da većina turističkih kompanija (njih 63 posto) ne očekuje promjene na bolje u investicijskom okruženju, dok njih 37 posto čak očekuje pogoršanje. Posljedica je da kompanije i dalje najveći dio investicija planira u brownfield segmentu, odnosno u rekonstrukciji postojećih objekata (njih 98 posto) i u povećanju operativne učinkovitosti (njih 64 posto), dok ih 39 posto planira neka greenfield ulaganja.
„Iako je investicijsko okruženje u turizmu percipirano kao ograničavajuće, turističke kompanije pokazuju jasnu volju za ulaganjima – 90% kompanija planira u naredne dvije godine povećati investicijski volumen u odnosu na prethodne dvije godine. Međutim, vidljivo je da će fokus tih ulaganja i dalje prvenstveno biti na rekonstrukcijama postojećih objekata. Niža razina očekivanih greenfield ulaganja pokazuje da razvojni potencijal ostaje ograničen bez regulatornih i administrativnih promjena. S obzirom da ispitanici očekuju stabilnost kamatnih stopa, ne iznenađuje da se financiranje dugom nameće kao preferirana opcija financiranja budućih investicija“, izjavio je Vjeran Buljan, Assistant Director u Deloitteovom odjelu strateškog savjetovanja i transakcija.
