Već u lipnju će biti poznato koji će, od ukupno 468 prijavljenih projektnih prijedloga podijeliti trenutno dostupnih 289,3 milijuna eura za sufinanciranje projekata javne i privatne turističke infrastrukture iz Nacionalnog programa za otpornost i oporavak iz dijela koji upravlja Ministarstvo turizma i sporta.
Ministrica Nikolina Brnjac nedavno je najavila da je unutar Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027. turističkoj i sportskoj infrastrukturi osigurano još 200 milijuna EUR kroz pozive koji su u pripremi, a u fokusu interesa turističkih dionika dolaze programi Europske teritorijalne suradnje Interreg IPA Next Generation te ostali programi unije u kojima su značajna financijska sredstva namijenjena zajedničkim i partnerskim projektima zemalja članica Europske unije i zemalja u pretpristupnom statusu.
„Turizmu je u višegodišnjoj financijskoj perspektivi 2021-2027. za zemlje članice na raspolaganju ukupno 1,42 milijarde eura kroz 15 usvojenih EU programa i fondova, a u 6 od njih mogu sudjelovati i IPA zemlje. Koliko će od toga turistički dionici, javni i privatni, uspjeti iskoristiti ovisi o spremnosti sektora da se suoči s vlastitim izazovima te upravljačkim kapacitetima sektora“, istaknuo je na 20. sastanku EUSAIR tematske upravljačke skupine 4 Održivi turizam održanom prošloga tjedna na Jahorini, nedaleko Sarajeva.
Sastanak su suorganizirali Ministarstvo turizma i sporta RH, koordinatora EUSAIR tematskog stupa 4 Održivi turizam i projektni partner na INTERREG ADRION Facility Point projektu i DEI Direkcija za evropske integracije Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, zemlje članice koja trenutno predsjedava EU Strategijom za Jadransko-jonsku regiju.
Turizam je radno intenzivna djelatnost koja troši do izgaranja
U sklopu međunarodnog okruglog stola „Mladi u turističkom sektoru“, također održanom u Sarajevu, među najvećim zajedničkim izazovima sektora na području cjelokupne Jadransko-jonske makroregije istaknuti su sezonalnost ponude i potražnje, nedostatak radne snage uz veliku fluktuaciju, neadekvatnost radne snage, zastarjeli programi svih razina po kojima se trenutno obrazuju radnici turističkog sektora u strukovnim i školama za cjeloživotno učenj, kao i u visokoobrazovnim institucijama. Nedostaci su i loša ili nedostatna zakonska regulacija sektora, ali i nedostatna kontrola provedbe i primjene zakonskim propisa u praksi, posebice u dijelu koji se odnosi na zakone o radu.
Turizam je radno intenzivna djelatnost koja izuzetno troši i vrlo često dovodi do „izgaranja na radnom mjestu“, odnosno „burn outa“. Posljedice nisu samo nacionalne, regionalne ili makroregionalne – osjećaju se i globalno u turističkom sektoru. Da ponekad ni plaća od 2000 eura neto nije dovoljna da se mladi zadrže u turističkom sektoru govorio je na događanju mladi chef iz Bosne i Hercegovine Karlo Kovačević s iskustvom rada u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Zbog svih navedenih problema pojačavaju se zahtjevi poslodavaca u turizmu i pritisci na zaposlenike. Zato jedna osoba, istaknuo je Kovačević, vrlo često radi poslove za dvije do tri osobe i dolazi do dugotrajnog preopterećenja koje najčešće rezultira potpunim izlaskom iz sektora. Neki njegovi mladi kolege kuhari, svjedoči Kovačević, izašli su iz ugostiteljstva i završili su u IT sektoru.
Mladi problem nezaposlenosti privremeno rješavaju sezonskim radom u turizmu i upravo im je posao u turizmu obično prvi posao. Iako se turizam pokazuje kao najotvoreniji sektor vezano za mogućnost i brzinu napredovanja, mladi se često osjećaju iscrpljeni radom, nesigurnim i raznolikim uvjetima rada, neadekvatnim kompenzacijama i vrlo brzo trajno napuštaju sektor, istaknuto je na okruglom stolu.
„Veliki međunarodni i nacionalni hotelski poslodavci uglavnom poštuju zakonsku regulativu, a dodatno su regulirani kolektivnim ugovorima i vlastitim pravilnicima, privlačnim kompenzacijskim paketima i vlastitim internim akademijama. Oni, ipak, čine samo 15% ukupne smještajno-ugostiteljske ponude u Hrvatskoj, pa se može zaključiti da je samo 15% turističkog tržišta dobro regulirano“, iznijela je Josipa Jutt, generalna direktorica klastera u Hilton hotelima u Zagrebu, direktorica Društva Zagreb City Hotelsa i predsjednica Udruženja hotelijera pri Hrvatskoj gospodarskog komori.
Zbog zastarjelosti obrazovnih programa, koji rezultira neadekvatnom radnom snagom, u Hiltonu su promijenili praksu zapošljavanja. Kod razgovora za posao važniji su im entuzijazam, motiviranost i napor koji su potencijalni kandidati spremni uložiti u razvoj svoje karijere, negoli njihovo završeno formalno obrazovanje i dosadašnje radno iskustvo. Ovaj pristup, uz vlastitu internu akademiju, ističe Jutt, pokazuje odlične rezultate.
Turističkom sektoru u Hrvatskoj nedostaje 10 tisuća, u Bosni i Hercegovini 8 tisuća radnika
U Hrvatskoj u turističkom sektoru, prema procjenama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, nedostaje oko 10 tisuća radnika i više se ne može računati na popunjavanje kapaciteta iz bazena radne snage zemalja okruženja. Stoga se sve više okreće uvozu radne snage s azijskih tržišta poput Filipina, Nepala i Indije. U Bosni i Hercegovini, prema provedenom istraživanju o kojem je na okruglom stolu govorio Nemanja Šarenac, s Ekonomskog fakulteta Pale, Univerziteta Istočno Sarajevo, razlika između potražnje i ponude je u minusu za 8 tisuća radnika u sektoru. Nedostatak radne snage u turizmu nije više ni nacionalni, ni regionalni ni makroregionalni problem i manifestira se globalno o čemu postoji sve više podataka i analiza.
Pomaci i primjeri pozitivne prakse ipak postoje, a o njima su govorili Nina Kovač, Quality Assurance and Human Capital Development Specialist iz USAID Developing Sustainable Tourism in Bosnia and Herzegovina projekta, Mak Muratović, turistički vodič i osnivač uspješne turističke agencije Art Tourism iz Sarajeva, Nikola Petrović iz turističke agencije Active Holidays Bosnia.
USAID Tourism provodi na području Bosne i Hercegovine 20 milijuna dolara vrijedan petogodišnji projekt USAID Developing Sustainable Tourism in Bosnia and Hezegovina u koji su uključeni javni i privatni dionici s ciljem jačanja kapaciteta turističkog sektora u području održivog turizma, razvijanja novih i modernizaciju postojećih kurikuluma za obrazovanje turističkih djelatnika te kao podrška razvoju novih i inovativnih turističkih proizvoda. Projekt se provodi od 2020. do 2025. godine i u ovom trenutku već pokazuje vidljive i mjerljive pozitivne pomake.
Događanja u Sarajevu na Jahorini održana su u kontekstu očekivanja raspisa Poziva na podnošenje prijedloga iz INTERREG IPA ADRION 2021-2027 programa, prvog iz nove višegodišnje financijske perspektive 2021-2027, a koji je najavljen za utorak, 4. travnja 2023., revizije Akcijskog plana EU Strategije za jadransko jonsku regiju koja će u mnogome utjecati na njezinu implementaciju u budućem razdoblju te završnih priprema Hrvatske za skoro preuzimanje predsjedanja EUSAIR-om u jednogodišnjem mandatu.
