Turizmu do 2027. na raspolaganju 1.4 milijarde eura bespovratnih sredstava iz Europskih fondova

In Konferencije / savjetovanja
20th meeting TSG4

Već u lipnju će biti poznato koji će, od ukupno 468 prijavljenih projektnih prijedloga podijeliti trenutno dostupnih 289,3 milijuna eura za sufinanciranje projekata javne i privatne turističke infrastrukture iz Nacionalnog programa za otpornost i oporavak iz dijela koji upravlja Ministarstvo turizma i sporta.

Ministrica Nikolina Brnjac nedavno je najavila da je unutar Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027. turističkoj i sportskoj infrastrukturi osigurano još 200 milijuna EUR kroz pozive koji su u pripremi, a u fokusu interesa turističkih dionika dolaze programi Europske teritorijalne suradnje Interreg IPA Next Generation te ostali programi unije u kojima su značajna financijska sredstva namijenjena zajedničkim i partnerskim projektima zemalja članica Europske unije i zemalja u pretpristupnom statusu.

„Turizmu je u višegodišnjoj financijskoj perspektivi 2021-2027. za zemlje članice na raspolaganju ukupno 1,42 milijarde eura kroz 15 usvojenih EU programa i fondova, a u 6 od njih mogu sudjelovati i IPA zemlje. Koliko će od toga turistički dionici, javni i privatni, uspjeti iskoristiti ovisi o spremnosti sektora da se suoči s vlastitim izazovima te upravljačkim kapacitetima sektora“, istaknuo je na 20. sastanku EUSAIR tematske upravljačke skupine 4 Održivi turizam održanom prošloga tjedna na Jahorini, nedaleko Sarajeva.

Sastanak su suorganizirali Ministarstvo turizma i sporta RH, koordinatora EUSAIR tematskog stupa 4 Održivi turizam i projektni partner na INTERREG ADRION Facility Point projektu i DEI Direkcija za evropske integracije Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, zemlje članice koja trenutno predsjedava EU Strategijom za Jadransko-jonsku regiju.

Turizam je radno intenzivna djelatnost koja troši do izgaranja
U sklopu međunarodnog okruglog stola „Mladi u turističkom sektoru“, također održanom u Sarajevu, među najvećim zajedničkim izazovima sektora na području cjelokupne Jadransko-jonske makroregije istaknuti su sezonalnost ponude i potražnje, nedostatak radne snage uz veliku fluktuaciju, neadekvatnost radne snage, zastarjeli programi svih razina po kojima se trenutno obrazuju radnici turističkog sektora u strukovnim i školama za cjeloživotno učenj, kao i u visokoobrazovnim institucijama. Nedostaci su i loša ili nedostatna zakonska regulacija sektora, ali i nedostatna kontrola provedbe i primjene zakonskim propisa u praksi, posebice u dijelu koji se odnosi na zakone o radu.

Turizam je radno intenzivna djelatnost koja izuzetno troši i vrlo često dovodi do „izgaranja na radnom mjestu“, odnosno „burn outa“. Posljedice nisu samo nacionalne, regionalne ili makroregionalne – osjećaju se i globalno u turističkom sektoru. Da ponekad ni plaća od 2000 eura neto nije dovoljna da se mladi zadrže u turističkom sektoru govorio je na događanju mladi chef iz Bosne i Hercegovine Karlo Kovačević s iskustvom rada u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Zbog svih navedenih problema pojačavaju se zahtjevi poslodavaca u turizmu i pritisci na zaposlenike. Zato jedna osoba, istaknuo je Kovačević, vrlo često radi poslove za dvije do tri osobe i dolazi do dugotrajnog preopterećenja koje najčešće rezultira potpunim izlaskom iz sektora. Neki njegovi mladi kolege kuhari, svjedoči Kovačević, izašli su iz ugostiteljstva i završili su u IT sektoru.

Mladi problem nezaposlenosti privremeno rješavaju sezonskim radom u turizmu i upravo im je posao u turizmu obično prvi posao. Iako se turizam pokazuje kao najotvoreniji sektor vezano za mogućnost i brzinu napredovanja, mladi se često osjećaju iscrpljeni radom, nesigurnim i raznolikim uvjetima rada, neadekvatnim kompenzacijama i vrlo brzo trajno napuštaju sektor, istaknuto je na okruglom stolu.

„Veliki međunarodni i nacionalni hotelski poslodavci uglavnom poštuju zakonsku regulativu, a dodatno su regulirani kolektivnim ugovorima i vlastitim pravilnicima, privlačnim kompenzacijskim paketima i vlastitim internim akademijama. Oni, ipak, čine samo 15% ukupne smještajno-ugostiteljske ponude u Hrvatskoj, pa se može zaključiti da je samo 15% turističkog tržišta dobro regulirano“, iznijela je Josipa Jutt, generalna direktorica klastera u Hilton hotelima u Zagrebu, direktorica Društva Zagreb City Hotelsa i predsjednica Udruženja hotelijera pri Hrvatskoj gospodarskog komori.

Zbog zastarjelosti obrazovnih programa, koji rezultira neadekvatnom radnom snagom, u Hiltonu su promijenili praksu zapošljavanja. Kod razgovora za posao važniji su im entuzijazam, motiviranost i napor koji su potencijalni kandidati spremni uložiti u razvoj svoje karijere, negoli njihovo završeno formalno obrazovanje i dosadašnje radno iskustvo. Ovaj pristup, uz vlastitu internu akademiju, ističe Jutt, pokazuje odlične rezultate.

Turističkom sektoru u Hrvatskoj nedostaje 10 tisuća, u Bosni i Hercegovini 8 tisuća radnika
U Hrvatskoj u turističkom sektoru, prema procjenama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, nedostaje oko 10 tisuća radnika i više se ne može računati na popunjavanje kapaciteta iz bazena radne snage zemalja okruženja. Stoga se sve više okreće uvozu radne snage s azijskih tržišta poput Filipina, Nepala i Indije. U Bosni i Hercegovini, prema provedenom istraživanju o kojem je na okruglom stolu govorio Nemanja Šarenac, s Ekonomskog fakulteta Pale, Univerziteta Istočno Sarajevo, razlika između potražnje i ponude je u minusu za 8 tisuća radnika u sektoru. Nedostatak radne snage u turizmu nije više ni nacionalni, ni regionalni ni makroregionalni problem i manifestira se globalno o čemu postoji sve više podataka i analiza.

Pomaci i primjeri pozitivne prakse ipak postoje, a o njima su govorili Nina Kovač, Quality Assurance and Human Capital Development Specialist iz USAID Developing Sustainable Tourism in Bosnia and Herzegovina projekta, Mak Muratović, turistički vodič i osnivač uspješne turističke agencije Art Tourism iz Sarajeva, Nikola Petrović iz turističke agencije Active Holidays Bosnia.

USAID Tourism provodi na području Bosne i Hercegovine 20 milijuna dolara vrijedan petogodišnji projekt USAID Developing Sustainable Tourism in Bosnia and Hezegovina u koji su uključeni javni i privatni dionici s ciljem jačanja kapaciteta turističkog sektora u području održivog turizma, razvijanja novih i modernizaciju postojećih kurikuluma za obrazovanje turističkih djelatnika te kao podrška razvoju novih i inovativnih turističkih proizvoda. Projekt se provodi od 2020. do 2025. godine i u ovom trenutku već pokazuje vidljive i mjerljive pozitivne pomake.

Događanja u Sarajevu na Jahorini održana su u kontekstu očekivanja raspisa Poziva na podnošenje prijedloga iz INTERREG IPA ADRION 2021-2027 programa, prvog iz nove višegodišnje financijske perspektive 2021-2027, a koji je najavljen za utorak, 4. travnja 2023., revizije Akcijskog plana EU Strategije za jadransko jonsku regiju koja će u mnogome utjecati na njezinu implementaciju u budućem razdoblju te završnih priprema Hrvatske za skoro preuzimanje predsjedanja EUSAIR-om u jednogodišnjem mandatu.

You may also read!

wall

Wall Street prošloga tjedna blago porastao, europske burze pale

Na svjetskim se burzama prošloga tjedna trgovalo oprezno jer se ulagači plaše eskalacije krize na Bliskom istoku, pa su

Read More...
100 vodećih hrvatskih restorana

100 vodećih hrvatskih restorana

29. tiskovno i on-line hrvatsko i englesko izdanje knjige Restaurant Croatica "100 vodećih hrvatskih restorana i njihovi specijaliteti 2024/25",

Read More...
wgc

Poslodavci i obveze zaštite mentalnog zdravlja na radu

Dana 10. listopada 2024. godine obilježit ćemo Svjetski dan mentalnog zdravlja čiji je slogan: „Vrijeme je da mentalno zdravlje

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design