U hrvatskim kampovima u prvih šest mjeseci bilo je 7 posto više turista i 5 posto više noćenja nego u isto vrijeme 2017., a s obzirom na pozitivne najave za ljeto, očekuje se nastavak tog trenda, kažu u Kamping udruženju Hrvatske (KUH), ističući i da su mobilne kućice ‘glavne zvijezde’ razvoja kampova.
Porasti u kampovima do kraja lipnja rezultat su dolaska gotovo milijun turista-kampista i njihovih više od 5 milijuna noćenja, pri čemu se struktura turista u kampovima nije puno promijenila, pa su tako tradicionalno daleko najbrojniji u kampovima Nijemci, potom Slovenci i Austrijanci, dok se s porastima ove godine izdvajaju Poljaci i Česi, za koje u KUH-u vjeruju da će ih u kampovima u idućim godinama biti sve više zbog porasta njihove kupovne moći.
Među županijama najveći su porasti noćenja u prvom dijelu ove godine, od oko 15 posto, ostvareni u kampovima u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a i kontinentalne županije koje imaju kampove ostvarile su mnogostruko više noćenja nego lani, što ukazuje na potencijal razvoja kampinga i u tim dijelovima zemlje, kaže za Hinu direktor KUH-a Adriano Palman.
Ulaganje u sadržaje i kvalitetu donosi rast cijena, ali i potražnje
“U kampove se zadnjih deset godina stalno i dosta ulaže u proširenje ponude i poboljšanje kvalitete, o čemu govori i podatak da je 2008. tek 9 posto kamping kapaciteta bilo kategorije četiri zvjezdice, dok je danas u toj i kategoriji pet zvjezdica čak 37 posto kapaciteta”, naglašava Palman, ocjenjujući i da “hrvatski kampovi više nisu jednostavne livade, pa sukladno investicijama i inovacijama ni boravak u njima više nije jeftin”.
Iznosi pritom analizu njemačkog auto kluba ADAC, koji se bavi i promocijom kampinga diljem Europe te svake godine uspoređuje cijene u kampovima, po čemu je Hrvatska ove godine s prosječnom dnevnom cijenom kampiranja za obitelj od 40,92 eura na 5. mjestu u Europi.
Iako je ta cijena za 3,3 posto viša nego prošle godine, još uvijek je niža od prosječne cijene dnevnog kampiranja u Švicarskoj, koja je na prvom mjestu sa 46,78 eura, te od druge Italije gdje je to 46,35 eura. Iza Hrvatske, na 6. i 7. mjestu su kampovi u Španjolskoj i Francuskoj, s tek nešto nižim prosječnim dnevnim cijenama od 39,94 te 36,55 eura.
Da su turisti-kampisti prepoznali novu kvalitetu u kampovima, Palman potvrđuje i podatkom da su kampovi prvi segment ponude u Hrvatskoj koji je 2017. sa 19,1 milijun noćenja pretekao najbolje prijeratne rezultate iz 1986., kada je u kampovima bilo 17,6 milijuna noćenja.
Mobilne kućice ‘glavne zvijezde’ razvoja kampinga
“Potražnja je neizbježno i usko povezana sa trendovima razvoja kampinga u Europi, koji su svi prisutni i u hrvatskim kampovima. Imamo tako velike i srednje kampove, koje često nazivaju i ‘holliday village’, ‘camping park’ i sl., sa ponudom raznih sadržaja, uključujući bazene, wellnesse, animaciju i raznovrsno ugostiteljstvo te mogućnosti smještaja na manjim i mega parcelama, u mobilnim kućicama, glamping šatorima i dr. Tu su potom manji kampovi, često obiteljski vođeni, na atraktivnim lokacijama i sa specifičnom ponudom, poput primjerice robinzonskih. Raste i ponuda glampinga kao luksuznog kampiranja, a koji može biti dio ponude nekog kampa ili potpuno odvojeni kamp, koji je prvi takav Arena One 99 Glamping nedavno otvoren u blizini Pule”, kaže Palman.
Naglašavajući kako su u hrvatskom kampingu, pa i šire, mobilne kućice (‘mobil home’) u posljednjih 10-ak godina postale ‘glavne zvijezde’ razvoja, Palman to objašnjava demografskim kretanjima na svim glavnim tržištima i potrage za komoditetom, gdje s jedne strane, zbog starenja populacije gostima postaje s godinama sve teže voziti sa svom (glomaznom) kamping opremom do destinacija, a s druge su strane te kućice u kampove vratile mlade obitelji s djecom.
“Mobilnih kućica u hrvatskim kampovima još uvijek ima puno manje nego kod naših mediteranskih konkurenata, ali s obzirom na ogroman potencijal tog proizvoda, sigurno je da će se i dalje razvijati, pogotovo što omogućuju i produljenje sezone u kampovima, jer nema tolikog utjecaja loših vremenskih prilika kao primjerice na šatore ili kampere”, poručuje Palman.
Prema podacima KUH-a, u Hrvatskoj je ukupno 704 kampa, ukupnog prihvatnog kapaciteta za oko 253 tisuće osoba. Malo više od 200 ih je srednjih i velikih, prosječne veličine za oko tisuću osoba, dok su ostali uglavnom manji, prosječne veličine za oko 35 osoba.
U smještajnoj ponudi kampova je i oko 645 glamping objekata, od luksuznih šatora do kućica na drvetu i sličnog, kao i 800 kamp prikolica, 1.350 šatora te 11.500 mobilnih kućica, ali i, kako kaže Palman, ono što je bit kampinga, 70 tisuća kamp mjesta ili parcela za smještaj kampista koji dođu s vlastitom opremom.
Hrvatska ima i 10 ‘čistih’ naturističkih kampova, te još 13 mješovitih, koji imaju barem naturističku plažu, a sve su češći i inovativni kampovi sa primjerice indijanskim šatorima, posebnim proizvodima za kampiranje sa kućnim ljubimcima, certificirani ‘bike’ i eko kampovi te drugi sa prilagođenom ponudom određenim skupinama.
Više od deset kampova, raspoređenih u raznim regijama Hrvatske, otvoreno je cijele godine, što uz jačanje trenda kampiranja na kontinentu također pridonosi produljenju sezone za kampove. (H)
