Pandemija COVID-19 vršila je neviđeni pritisak i na EU i na ostatak svijeta. Mnoge su se zemlje morale suočiti sa širokim širenjem virusa u zajednici. EU i njezine države članice uvele su mjere za ublažavanje socijalnih i ekonomskih učinaka, poput mjera za održavanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta, pomoći u sektoru prometa i turizma, zaštite zaposlenosti i podrške zdravstvenim uslugama ugroženim skupinama. Pored toga, Komisija je izdala preporuke o putnim i graničnim mjerama koje štite zdravlje građana uz održavanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta.
Kako bi se učinkovito kontroliralo širenje virusa i spriječile nove restriktivne mjere, ključno je da Europska komisija i države članice stalno prate situaciju i brzo reagiraju. Dana 15. srpnja 2020. Komisija je predstavila kratkoročne mjere za jačanje zdravstvene spremnosti EU-a za epidemije COVID-19. Oni uključuju “smanjenje tereta sezonske gripe kako bi se izbjegao pritisak na već preopterećene zdravstvene sustave kroz povećanu pokrivenost cijepljenjem i druge mjere poput dodatne nabave cjepiva protiv gripe na nacionalnoj razini”.
EU se mora pobrinuti da bude spremna za mogući ponovni rast broja slučajeva bolesti COVID-19. Za to je potrebno brzo i snažno koordinirano djelovanje kako bi se ojačala područja koja su ključna za pripravnost i odgovor na krizu. Rano otkrivanje slučajeva i brz odgovor radi sprečavanja daljnjeg širenja bolesti, zajedno s posebnim mjerama za zaštitu najugroženijih skupina u našim društvima, trenutačno su najbolji način da izbjegnemo ponovno uvođenje opsežnih ograničenja, primjerice kretanja. Nadovezujući se na postojeći rad država članica, Komisije i agencija EU-a, objavljenom Komunikacijom Europske komisije Parlamentu, Vijeći i Europskom gospodarsko-socijalnom odboru i odboru regija utvrđuju se mjere koje treba poduzeti.
Ti napori trebali bi se temeljiti na čvrstim dokazima i opsežnim komunikacijskim aktivnostima prema javnosti. Sprečavanje ponovnog rasta broja slučajeva uvelike ovisi o ponašanju pojedinaca i pridržavanju javnozdravstvenih preporuka. Kako bi se osiguralo da se temeljni skup osnovnih pojedinačnih mjera predostrožnosti primjenjuje u svakom trenutku, ključno je da svi budu stalno na oprezu.To pak ovisi o prihvaćanju i razumijevanju javnosti da su mjere utemeljene i važne. Praćenje stupnja društvene prihvaćenosti i rješavanje društvenih problema koji će se pojaviti u ranoj fazi bit će ključna odrednica budućeg razvoja događaja. Te komunikacijske aktivnosti također podrazumijevaju sustavan i neposredan odgovor na dezinformacije o pandemiji koronavirusa, a dodatne napore trebalo bi uložiti i u jačanje kiberotpornosti ključne zdravstvene infrastrukture.U slučaju da neka država članica ponovno uvede krizne mjere, one bi trebale biti odmjerene i ograničenog opsega kako ne bi ometale vladavinu prava i parlamentarnu demokraciju.
Virus se ne zaustavlja na granicama EU-a i zato EU i njegove države članice osiguravaju više od 36 milijardi EUR hitne financijske pomoći, mostove humanitarne pomoći i dugoročnu potporu trećim zemljama kojima je pomoć potrebna. Uspostavljen je i humanitarni zračni most EU-a kako bi se održale ključne prometne veze za potrebe prijevoza humanitarnih radnika, zdravstvenih radnika za hitne intervencije i potrepština.
Stoga bi se trebali nastaviti napori u koordinaciji s drugim globalnim akterima, uključujući Ujedinjene narode i WHO, kako bi se osigurao adekvatan međunarodni odgovor na ovu globalnu prijetnju zdravlju, uključujući pravedan pristup cjepivu protiv bolesti COVID-19. Paralelno s time treba nastaviti napore za rješavanje socioekonomskih posljedica krize, koje ugrožavaju napredak ostvaren u postizanju ciljeva održivog razvoja i ulaganja u otpornost partnerskih zemalja, prije svega jačanjem zdravstvenih sustava, čime se podupire globalni oporavak. To je jedini način da se okonča aktualna kriza u EU-u i svijetu koju je uzrokovala pandemija.
Više nego ikad prije nužno je pozornost posvetiti smanjenju posljedica sezonske gripe u sezoni 2020./2021. te se mjere za ublažavanje tog scenarija moraju provesti već sada. Kombinirani učinci istodobnog izbijanja bolesti COVID-19 i teške sezonske gripe mogli bi dodatno otežati stanje naših zdravstvenih sustava.
Europska komisija nastavit će surađivati s državama članicama u borbi protiv bolesti COVID-19. Zajedno će nastaviti financirati istraživanja kojima se predviđa širenje i ponovni rast broja slučajeva bolesti te podupirati razvoj potrebnih medicinskih protumjera. Promicat će i utvrđivanje i razmjenu primjera dobre lokalne prakse. Zahvaljujući ambicioznom planu oporavka potpomognutom revidiranim dugoročnim proračunom za razdoblje 2021.–2027. i instrumentom EU sljedeće generacije Europa će ulagati u projekte koji će joj osigurati oporavak i otpornost na moguće slučajeve izbijanja bolesti COVID-19 u budućnosti, kojima će se podupirati strukturne promjene u svim zdravstvenim sustavima i jačati sustavi i kapaciteti Unije za upravljanje krizama. Europa će iz krize uzrokovane bolešću COVID-19 izvući temeljitu pouku kako bi iz nje izašla snažnija, ujedinjenija i bolje opremljena za suočavanje s budućim krizama.
Iako cijepljenje protiv sezonske gripe pripada području javnog zdravlja, dijelom je povezano i sa zaštitom zdravlja i zdravljem na radu. Neke su skupine radnika posebno izložene riziku, poput zdravstvenih i socijalnih radnika, trgovaca, učitelja, prosvjetnih radnika, policajaca, vatrogasaca, čistača itd. Stoga bi imalo smisla pregledati radna mjesta na kojima je čest kontakt s pacijentima, učenicima i klijentima i na odgovarajući način dopuniti procjene rizika, te pokrenuti kampanju promicanja cijepljenja protiv sezonske gripe.
Vitomir Begović
