Hrvatska ima priliku poboljšati životni standard građana, ubrzati konvergenciju dohotka s prosjekom Europske unije (EU) te udvostručiti dugoročni rast po stanovniku. To je moguće ostvariti produbljivanjem reformi koje za cilj imaju poboljšati produktivnost cjelokupnog gospodarstva, unaprijediti kvalitetu obrazovanja i povećati sudjelovanje na tržištu rada, stoji u novom izvješću Svjetske banke predstavljenom na današnjoj konferenciji Povećanje dugoročnog rasta i produktivnosti Hrvatske.
Izvješće Svjetske banke – Postavljanje temelja: Povećanjem produktivnosti do dugoročnog blagostanja Hrvatske – sagledava dugoročne izglede za rast hrvatskog gospodarstva. U skladu s izvješćem, ključni elementi povećanja produktivnosti su jačanje institucija, smanjenje tržišnih neučinkovitosti, i poboljšanje učinkovitosti poslovanja privatnog sektora.
Izvješće koje je predstavio glavni ekonomist Svjetske banke za Hrvatsku, Josip Funda, pokazuje da bi se ambicioznim reformskim scenarijem rast dohotka po stanovniku mogao udvostručiti na prosječno tri posto do 2050., što bi Hrvatskoj omogućilo da premosti dohodovni jaz u usporedbi s prosjekom EU-27 za samo petnaest godina.
„Vladina je uloga oblikovati i provoditi politike kojima se postavljaju preduvjeti za povećanje produktivnosti. Ova je Vlada pokazala svoju predanost procesima transformacije te ostajemo predani daljnjem jačanju našeg društveno-gospodarskog okruženja. Naš Nacionalni plan oporavka i otpornosti predstavlja važan alat za povećanje dugoročne produktivnosti i rasta hrvatskog gospodarstva, a namijenjen je nužnim unaprijeđenjima u poslovnom okruženju, obrazovanju, znanosti, istraživnaju i inovacijama kao i jačanju institucija,” izjavio je Marko Primorac, ministar financije Republike Hrvatske. „Ujedno koristim ovu priliku zahvaliti Svjetskoj banci za značajnu potporu pruženu u izradi i provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ali i čitavog niza analitičkih izvješća temeljem kojih su hrvatski dionici osmislili važne reformske mjere. Sve to dokazuje da Banka prepoznaje i aktivno sudjeluje ne samo u financiranju, nego i u poticanju i jačanju naših kapaciteta za apsorpciju bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije.“
U protekla dva turbulentna desetljeća Hrvatska se na impresivan način pridružila EU-u, unaprijedila je politike i institucionalni okvir, te postigla makroekonomsku i financijsku stabilnost. Kao korak prema punoj integraciji s EU-om, postala je članica eurozone i schengenskog područja, što će, povrh pristupa značajnim sredstvima EU-a, dodatno ojačati gospodarsku otpornost i trgovinsku integraciju Hrvatske. Time je stvoreno okruženje u kojem koristi od daljnjih reformi mogu biti puno značajnije.
„U Hrvatskoj su već predviđene mnoge ključne reforme čija će provedba uvelike potaknuti potencijal rasta ove zemlje. Hrvatska može dodatno ubrzati put prema većem prosperitetu ako se u reformskom programu zadrži na područjima koja će povećati produktivnost, uključujući digitalizaciju i istraživanje i razvoj, unaprjeđenje ishoda obrazovanja, jačanje institucija za ulazak poduzeća na tržište i trgovinu uz poticanje većeg tržišnog natjecanja,“ izjavila je Gallina A. Vincelette, regionalna direktorica Svjetske banke za države članice Europske unije. „Stavljanje jačeg naglaska na zelenu tranziciju pruža sjajnu priliku da se prekine veza između rasta gospodarstva i narušavanja okoliša te da Hrvatska krene u smjeru veće održivosti.“
Unaprjeđenja produktivnosti u sektoru proizvodnje i informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) mogu donijeti velike koristi. Premda Hrvatska ostvaruje dobre rezultate u nekim uslužnim djelatnostima koje ne zahtijevaju visokoškolske kvalifikacije kao što je djelatnost smještaja i ugostiteljstva, postizanje sličnih rezultata u proizvodnji i uslužnim djelatnostima koje zahtjevaju visoku razinu znanja, kao što je ICT, može potaknuti visok izvozni potencijal Hrvatske.
Institucije i nositelji politika imaju važnu ulogu u promicanju tržišnog natjecanja i povećanju dinamičnosti poslovnog okruženja u Hrvatskoj. Mjere za smanjenje prepreka za ulazak na tržište, regulatornog opterećenja za poduzeća, i povlastica koje pojedina poduzeća štite od poštenog tržišnog natjecanja, kao i poboljšana primjena antitrustovskih zakonskih propisa mogu pomoći u pokretanju rasta privatnog sektora. Osim toga, za poticanje produktivnosti i ubrzavanje konvergencije s razvijenijim državama EU-a ključno je poboljšati apsorpciju i učinkovitost fondova EU-a, ulagati u istraživanje i razvoj i tehnologiju te u kvalificiranu radnu snagu.
Na skupu su se okupili donositelji politika, predstavnici lokalne samouprave, Europske komisije, međunarodne zajednice i privatnog sektora, think thankova, akademske zajednice i civilnog društva. U sklopu konferencije održana je i panel rasprava s uglednim stručnjacima pod nazivom Kako potaknuti produktivnost hrvatskog gospodarstva?
O Svjetskoj banci u Hrvatskoj
Partnerstvo između Svjetske banke i Hrvatske traje već 30 godina. U tom je razdoblju Banka podržala više od 50 projekata, ukupne vrijednosti gotovo 5 milijardi dolara, izradila brojne studije, te pružila tehničku pomoć u jačanju institucija i izradi politika i strategija. Trenutačni program Banke usmjeren je na pružanje podrške u provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) u nekoliko područja, uključujući reformu plaća u javnom sektoru, modernizaciju okvira za istraživanje i razvoj, obrazovanje, socijalnu politiku i mirovine. U okviru istog programa Banka također pruža zajmove i tehničku pomoć u području prometa, pružanja pravosudnih usluga, poslovnog okruženja, zemljišne administracije, zbrinjavanja krutog otpada, te znanosti i tehnologije. Osim toga, Banka podupire obnovu ključnih zdravstvenih i obrazovnih objekata oštećenih potresom.
