Nemamo pravo zanemariti činjenicu da su nam poljoprivredna gospodarstva stara, da netko mora ostati živjeti tamo i da naša poljoprivreda treba imati dovoljnu alokaciju za investicije kako bi dosegla razvijenije zemlje, poručila je u petak ministrica poljoprivrede Marija Vučković na prvoj regionalnoj radionici o “Strateškom planu Zajedničke poljoprivredne politike 2023-2028.”.
Na radionici, koja je namijenjena predstavnicima lokalne i regionalne samouprave i stručne javnosti, Vučković je kazala da se zainteresirani korisnici mogu upoznati s izazovima buduće zajedničke poljoprivredne politike te s osnovnim elementima budućeg nacionalnog strateškog plana.
Podsjetila je da je strategija poljoprivrede do 2030. završena, a završava i proces strateške procjene njezina utjecaja na okoliš. Strategija ima četiri strateška cilja – povećanje produktivnosti poljoprivredne proizvodnje i njezine otpornosti na klimatske promjene, jačanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, obnova ruralnog područja i poticanje inovacija.
S druge strane, Nacionalni strateški plan radi se prema budućoj regulativi na razini EU, a obuhvaća detalje koje strategija ne obuhvaća.
“Otvaramo važna i izazovna pitanja vezana uz financijske alokacije, za pojedine definicije koje do sada nismo imali, primjerice što je to pravi ili aktivni poljoprivrednik, a što je novi te kakvi bi uvjeti trebali biti da bi oni bili tako definirani. Izazove pred nas donosi i zadovoljenje klimatskih i ekoloških ambicija u odnosu na investiranje, na ulaganja u nove tehnologije”, rekla je Vučković.
Komentirajući poljoprivredne izazove u budućem razdoblju, istaknula je da svaka zemlja u EU ima svoje specifičnosti.
“Meni katkad zamjeraju da nisam dovoljno svjesna izazova koje pred nas stavljaju klimatske promjene i okoliš. Međutim, iako se pojam održivosti znao zlorabiti, poljoprivreda je upravo ona djelatnost o kojoj treba razmišljati jednako i pravilno u sva tri stupa održivosti – to su ekonomska, socijalna i zelena održivost”, kazala je dodavši da se u okviru poljoprivredne politike želi pridonositi održavanju hrvatske ljepote, bioraznolikosti i smanjivanju utjecaja negativnih klimatskih promjena.
Zalaže se da se prepozna dosadašnji doprinos hrvatske, pa i europske poljoprivrede u dosadašnjem napretku smanjenja negativnih utjecaja i preuzimanju dodatnih obveza.
“To što mi problematiziramo određene alokacije koje nisu u ovom programskom razdoblju rezultirale pravim učincima, što inzistiramo na jasnom povezivanju zelene agende i čistih poljoprivrednih ciljeva, nikako ne znači da mi nismo dovoljno osviješteni”, tvrdi ministrica.
Naglasila je i da program ruralnog razvoja definitivno najbolje donosi strukturne promjene hrvatske poljoprivrede.
“Ono što može biti bolje je sustav dohodovnih potpora. Da bi naše potpore, koje trebaju jamčiti poljoprivredniku sigurnost, bile efikasnije i bolje – bez obzira bili oni mali srednji ili veliki – trebalo je poduzeti određene promjene. Te se promjene ne trebaju događati svaki dan jer se one programiraju na sedmogodišnje razdoblje i trebaju jamčiti pravnu sigurnost”, smatra Vučković.
Najavila je da će se uskoro krenuti i u promjenu Zakona o poljoprivrednom zemljištu. (H)
