Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je u nedjelju da su središnje banke imale dominantnu ulogu u borbi s pandemijom, osiguravajući likvidnost i redovno funkcioniranje bankovnog sustava te uvjete povoljnog zaduživanja države i ostalih sektora, a tu ulogu će zadržati i u dobu oporavka.
Naglasio je kako je uloga središnjih banaka ipak tek dio priče o ekonomskom uspjehu. „Moramo imati i strukturne politike koje poboljšavaju produktivnost u dugom roku“, rekao je Vujčić, koji u Dubrovniku sudjeluje na 26. međunarodnoj ekonomskoj konferenciji, koja je u organizaciji Hrvatske narodne banke (HNB) okupila pedesetak domaćih i međunarodnih znanstvenika i predstavnika međunarodnih financijskih institucija.
„Analiziramo snažan utjecaj pandemije koronavirusa na bankovni sustav i ekonomiju općenito, ali i kako su vlade i središnje banke odgovorile na krizu pokušavajući stabilizirati ekonomije te pronaći put izlaska iz krize. Također, kakve je mjere u tom smislu donio bankovni sustav, ali i koje će posljedice nastati kad se utvrdi koji je dio njihovih plasmana nenaplativ“, rekao je Vujčić.
Naglasio je da će HNB, nakon što je Hrvatska ušla u Europski tečajni mehanizam (ERM II), održavati tečaj stabilnim, a likvidnost bankovnog sustava vrlo visokom.
„Time ćemo omogućiti stabilan tečaj u idućih dvije do tri godine, dok ne uvedemo euro, a u isto vrijeme i niske kamatne stope“, izjavio je Vujčić i napomenuo kako je HNB dao podršku bankama u politici moratorija još na početku krize u ožujku.
„Regulatorno smo omogućili bankama da uvedu moratorije za svoje klijente, bez ikakve penalizacije godinu dana. Ali svaka banka odlučuje o roku, ovisno o klijentu“, objasnio je Vujčić.
Guverner HNB-a dodao je kako se u 2021. godini očekuje snažan rast BDP-a, kao posljedicu snažnog pada u ovoj godini, ali da se povratak standarda na razinu 2019. godine može očekivati tek 2022. godine.
„Zaključavanje ekonomije je izuzetno skupo i vrlo teško ga je priuštiti. Dug koji se stvorio u vrlo kratkom razdoblju vraćat ćemo godinama“, zaključio je Vujčić. (H)
