Inflacija bi ove godine mogla dosegnuti oko devet posto, što je više od trenutne prognoze MMF-a u visini od šest posto, rekao je u utorak guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić tijekom konferencije “Eurotransformacija Hrvatske”, u organizaciji Motus media Grupe.
Vujčić je istaknuo da inflatorni pritisci rastu iz mjeseca u mjesec, posebno kod cijena hrane. Kazao je i da se svijet, pa tako i Hrvatska, suočavaju s prvim većim inflatornim pritiskom nakon mnogo godina.
“Invazija na Ukrajinu i sankcije Rusiji pogoršali su globalna očekivanja globalnog rasta i inflacije”, naglasio je Vujčić, dodavši, međutim, kako je rast cijena uočen i prije rata u Ukrajini.
Istaknuo je da je revidiranje projekcije inflacije na više u znatnoj mjeri rezultat viših cijena nafte i sirovina zbog čega su inflacijski pritisci i dalje jaki.
Podsjetimo, u travnju je HNB revidirao procjenu ovogodišnje prosječne stope inflacije na 5,2 posto, nakon 2,6 posto u 2021. godini.
Vujčić smatra i da će stopa rasta hrvatskog BDP-a ove godine biti viša od 2,7 posto koliko su procijenili stručnjaci iz MMF-a. Očekuje snažan rast BDP-a i u drugom kvartalu ove godine.
Naglasio je kako je američki Fed započeo zaoštravati monetarnu politiku, a isti zaokret najavljuje i Europska središnja banka.
Većina središnjih banaka u zemljama izvan europodručja još je prošle godine počela zaoštravati monetarnu politiku. S druge strane, Hrvatska narodna banka to nije napravila je zemlja na putu u eurozonu, kazao je Vujčić.
“Cijena zaduživanja Hrvatske porasla je znatno manje nego u državama koje nisu u eurozoni”, naveo je guverner, dodavši kako je posebno u Mađarskoj i Poljskoj vidljivo prelijevanje strožih uvjeta financiranja na tržišne kamatne stope.
Naglasio je i da cijene uvezenih roba rastu brže od izvoznih, pa se uvjeti razmjene pogoršavaju, što povećava vanjskotrgovinski manjak.
“Realna gospodarska aktivnost u Hrvatskoj ipak je iznad pretkrizne razine, pri čemu je rast koncentriran u uslužnim djelatnostima”, ističe guverner, koji smatra da bi povoljna kretanja u hrvatskom turizmu djelomično mogla kompenzirati negativne učinke skupljih energenata.
Ocjenjuje da bi se osobna potrošnja u Hrvatskoj trebala povećavati u predstojećem razdoblju, kao i da uvođenje eura neće znatno povećati cijene, jer je razina cijena u Hrvatskoj već relativno visoka, osobito hrane i telekomunikacija.
“Razina cijena u Hrvatskoj u svim je prehrambenim kategorijama iznad razina cijena zemalja srednje i istočne Europe, dok nam je razina dohotka usporediva sa zemljama koje su uvodile euro”, zaključio je guverner.
Marić: Negativne strane uvođenja eura mahom jednokratne
Ministar financija Zdravko Marić rekao je da se proces uvođenja eura tiče svakog hrvatskog građanina. Negativne strane uvođenja eura, naveo je, mahom će biti jednokratne, a da bi se one maksimalno izbjegle, proces uvođenja nove valute treba dobro iskomunicirati s građanima.
Naglasio je da trenutna inflacija nema nikakve veze s pristupanjem zemlje eurozoni. Ponovio je da će tečaj konverzije vjerojatno biti na razini na kojoj je određen s ulaskom u Europski tečajni mehanizam II, ali i da postoji mogućnost njegovog blagog odstupanja.
Istaknuo je da je razgovarao s predstavnicima trgovačkog, duhanskog i drugih sektora vezano uz zaokruživanje cijena zbog uvođenja eura. Naglasio je da su, primjerice, cijene cigareta na europskom tržištu u pravilu zaokruživale na desetice, a ne na eurocent.
“Pratit ćemo maloprodaju, najviše prodaju hrane i zaokruživanje cijena”, rekao je Marić te dodao da će se pomno pratiti i cijene u ugostiteljstvu i turizmu. (H)
