Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić kazao je u četvrtak da je stopa rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (HNB) još uvijek nedovoljna za dostizanje zemalja u srednjoj i istočnoj Europi te da su banke ove godine prodale oko pet milijardi kuna loših kredita, koji su međutim i dalje u sustavu, pa to dovodi u fokus kvalitetu pravosuđa.
Guverner Vujčić je na konferenciji Zagrebačke burze i mirovinskih fondova, govoreći o gospodarskim izgledima, financijskom sustavu i monetarnoj politici u idućem razdoblju, rekao da je središnja banka podigla prognoze rasta BDP-a za ovu i iduću godinu zbog jačeg rasta osobne potrošnje i boljih rezultata u turizmu. HNB je, naime, u srpnju ove godine podigao prognozu ovogodišnjeg rasta BDP-a s 2,8 na 3 posto.
Međutim, imajući u vidu trend razvijenih zemalja u europskom okruženju, Vujčić je napomenuo da je i ova viša stopa rasta još uvijek nedovoljna za dostizanje zemalja u srednjoj i istočnoj Europi.
“U prvoj polovini ove godine došlo je do znatno povoljnijih standarda plasmana kredita koji su nakon dugo vremena značajnije porasli. U strukturi tih kredita, glavni razlog rasta su nenamjenski krediti građanima. Na strani poduzeća, krediti su porasli zbog potražnje turističkog sektora, dok se sektori trgovine i građevine i dalje razdužuju”, istaknuo je Vujčić, napomenuvši da su dobri trendovi smanjenja loših kredita usporeni zbog Agrokora.
U vezi dobiti banaka, rekao je da je ona nešto manja zbog “materijalizacije rizika” odnosno problema u Agrokoru.
“Ako pogledamo povrat na kapital, on je varirao zbog konverzije švicarca, ali prosječan povrat ostaje prilično nizak u zadnjih pet godina i očekujemo da se situacija ove godine neće bitno poboljšati”, poručio je guverner Vujčić dodavši kako je veći dio loših kredita u domaćim bankama prodan.
“U prvoj polovini ove godine prodano je oko pet milijardi loših kredita, koji više nisu u bilancama bankama, ali ostaju u sustavu, što u fokus dovodi kvalitetu pravosuđa: jasnoću postupaka i donošenje odluka u razumnom roku”, naglasio je Vujčić. Dodao je da je Hrvatska među zemljama koje izdvajaju relativno visok postotak BDP-a za sudstvo, ali “većina tog novca ode na plaće a kvaliteta postupaka nije sjajna”.
“Ne stojimo jako dobro po pitanju naplate tražbina, koja u prosjeku traje tri godine. Na začelju smo EU-a. Na sto stanovnika imamo jedan od najviših brojeva postupaka”, naveo je Vujčić. Kazao je i da je percepcija poduzetnika o neovisnosti pravosuđa vrlo slaba, zbog čega je reforma pravosuđa vrlo važna.
Između ostaloga, rekao je i da su ljudi iz HNB-a spremni svjedočiti pred istražnim povjerenstvom za Agrokor “i to će biti posebno zanimljivo ako svjedočenja budu javna”. “Ne aludiram na nikoga”, izjavio je Vujčić.
Predsjednik Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) Petar-Pierre Matek ustvrdio je kako je Hanfa uspješno prevladala veliki regulatorni val koji je nastao ulaskom u Europsku uniji te kako je danas najveća prijetnja za građane te izazov za regulatora ponuda špekulativnih financijskih proizvoda.
Sudionicima konferencije Zagrebačke burze i mirovinskih fondova obratio se i ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, koji je kazao da bi državni proračun, da nije izglasan lex Agrokor, u startu podnio štetu od dvije milijarde kuna zbog stečaja Agrokora i, kako je rekao “tsunamija koji bi poplavio njegove dobavljače”.
“Što bi bilo da nije bilo lex Agrokora? Moguća su bila četiri scenarija i to: kratkoročno davanje novca ili garancija Agrokoru, nacionalizacija, lex Agrokor i stečaj. Da se dogodio stečaj, bez posla bi ostalo oko 30 tisuća ljudi, proračun bi nastradao za dvije milijarde kuna i ove godine ne bi bilo povećanja mirovina”, naglasio je Pavić.
Rekao je i da je ove godine napravljena rekordna indeksacija mirovina te kako Hrvatska bilježi rast BDP-a, zaposlenosti i industrije. Najavio daljnju potporu drugom stupu mirovinske štednje te poticanje individualizirane štednje kako bi se, kako je rekao “osiguralo da ljudi imaju adekvatnu mirovinu i da imamo održiv mirovinski sustav”.
Konferencija “Izazov promjene: novi izazovi”, u organizaciji Zagrebačke burze i mirovinskih fondova, okupila je više od 400 sudionika, predstavnika svih grana financijske industrije iz Hrvatske, regije i svijeta. (H)
