Izmjene regulative ekskluzivno predstavljene polaznicima ESG akademije HGK
Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti, tzv. CSRD Direktiva, je s 1.1.2024. stupila na snagu i Hrvatska se obvezala prenijeti je u nacionalno zakonodavstvo do srpnja ove godine. To će za posljedicu imati izmjenu Zakona o računovodstvu te izmjenu Zakona o reviziji. Danas je u HGK u sklopu ESG akademije HGK po prvi put Ministarstvo financija polaznicima predstavilo izmjene i dopune tih zakona.
“Novi Zakon o računovodstvu donosi povećanje broja obveznika izvještavanje o održivosti, prije je ta obaveza zahvaćala oko 70 tvrtki u RH, sada će to biti oko 500 tvrtki. Proširuje se sadržaj izvještaja i točnije su određene informacije koje tvrtke trebaju objavljivati. Izvješće je digitalizirano, a za provjeru će biti odgovorni ovlašteni revizori. HGK je održala dvije dvodnevne radionice na ovu temu, krajem prošle i početkom ove godine zbog velikog interesa”, rekla je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac te naglasila da je HGK ove godine nadogradila metodologiju ESG ratinga HGK koji može koristiti tvrtkama za procjenu aktualnog stanja ESG procesa unutar tvrtke te za praćenje napretka u odnosu na prošlu godinu.
Najavljujući novi zakonodavni okvir koji za određeni krug obveznika uvodi obvezu izvještavanja o održivosti, Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav u Ministarstvu financija, istaknula je kako će se odredbe CSRD Direktive – Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti prenijeti kroz u potpunosti novi Zakon o računovodstvu te kroz izmjene i dopune Zakona o reviziji te u manjem dijelu i Zakona o tržištu kapitala.
“Navedeni će zakonski prijedlozi biti u kratkom roku upućeni u proceduru te će uz trenutne obveznike, od 2026. godine, za godinu koja započinje 1. siječnja 2025., o održivosti izvještavati svi veliki poduzetnici te u konačnici i mali i srednji poduzetnici čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice EU-a, a na samom kraju u krug obveznika bit će uključeni poduzetnici iz trećih zemlja prema točno utvrđenim kriterijima. Važno je naglasiti kako izvještavanje o održivosti ne bi trebalo biti samo sebi svrha, već bi ono trebalo predstavljati osnovu za bolji dijalog i komunikaciju sa svim dionicima uključujući i financijski sektor, za koji se očekuje da će imati ključnu ulogu u procesu tranzicije prema održivom gospodarstvu i to kroz aktivnije usmjeravanje prikupljenog kapitala prema održivim ekonomskim aktivnostima. Istaknula bih naposljetku kako će Ministarstvo financija u suradnji sa drugim institucijama u razdoblju koje je pred nama poduzeti sve što je potrebno kako bi u budućnosti obveza izvještavanja o održivosti bila što jednostavnija za poduzetnike te kako bi se za istu svi na vrijeme pripremili”, istaknula je Zorić.
Primjer iz prakse o prilagodbi novoj CSRD direktivi predstavila je voditeljica odjela održivog poslovanja Cemexa Hrvatska Merica Pletikosić.
“Cemex Hrvatska izvještava o svojim utjecajima na društvo i okoliš već gotovo dvadeset godina, tako da dobro razumijemo očekivanja od ovakvog tipa izvještavanja. No s obzirom na pojačane zahtjeve koje novi standardi stavljaju pred kompanije, radimo i na tome da na vrijeme prepoznamo sve utjecaje, rizike i prilike te organiziramo interdisciplinarne timove koji će pratiti realizaciju naših ciljeva održivosti”, rekla je Pletikosić.
“Europska unija suočava se sa značajnim izazovom u svojoj ambiciji da postane prvi klimatski neutralan kontinent i smanji emisiju stakleničkih plinova. Usprkos dugotrajnim pripremama u EU regulativi, tek s implementacijom Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti koja će poduzećima donijeti obvezu nefinancijskog izvještavanja o održivosti, bit će moguće konkretno vidjeti kako će zaista financijski sektor u budućnosti mijenjati svoju ulagačku strategiju i koje će financijske proizvode ponuditi. Nefinancijsko izvještavanje omogućit će investitorima i javnosti pristup informacijama kako bi mogli procijeniti utjecaj tvrtki na ljude i okoliš, kao i financijske rizike i prilike koje za društva proizlaze iz klimatskih promjena i drugih pitanja održivosti”, rekla je Anamarija Staničić, članica Upravnog vijeća Hanfe.
