Zalihe industrijskih proizvoda pale dva posto na godišnjoj razini

In Statistika
industry

Ukupne zalihe gotovih industrijskih proizvoda na kraju lipnja ove godine bile su za 3,3 posto manje nego u svibnju, a na godišnjoj su razini, prema lipnju lani, pale za dva posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG), na mjesečnoj razni su najviše pale zalihe energije, za 14,3 posto. Zalihe kapitalnih proizvoda su smanjene za 9,2 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 5,6 posto.

Istodobno su zalihe intermedijarnih proizvoda i zalihe trajnih proizvoda za široku potrošnju porasle za tri posto.

Na godišnjoj su razini najviše pale zalihe kapitalnih proizvoda, za 9,1 posto. Zalihe trajnih proizvoda za široku potrošnju su smanjene 7,2 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju 6,4 posto i energije dva posto.

Zalihe intermedijarnih proizvoda istodobno su porasle za 5,4 posto.

Statistika prema područjima nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD) pokazuje da su na mjesečnoj razini zalihe u prerađivačkoj industriji pale za 3,5 posto, dok su u rudarstvu i vađenju povećane za 0,1 posto.

U sklopu prerađivačke industrije najveći pad zaliha na mjesečnoj razini statistika registrira u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, za 18,8 posto, proizvodnji duhanskih proizvoda, za 17,7 posto te u proizvodnji strojeva i uređaja, za 16,8 posto.

Istodobno su najviše povećane zalihe u proizvodnji papira i proizvoda od papira, za 15,8 posto, proizvodnji električne opreme za 11,2 posto te proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, za 7,3 posto.

Na godišnjoj su razini zalihe u prerađivačkoj industriji pale za dva posto, a u rudarstvu i vađenju za 4,3 posto.

Statistika u sklopu prerađivačke industrije najveći pad zaliha bilježi u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 80,1 posto, proizvodnji strojeva i uređaja za 37,2 posto, proizvodnji namještaja za 15,9 posto, proizvodnji pića za 14,8 posto, proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, za 12,1 posto itd.

Najviše su porasle zalihe u proizvodnji električne opreme, za 58,9 posto, proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, za 53,8 posto, proizvodnji računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, za 47,3 posto te u proizvodnji duhanskih proizvoda, za 33,8 posto. (H)

You may also read!

Konferencija HUP-a: Kako realizirati više EU sredstva u novom Višegodišnjem financijskom okviru

Konferencija HUP-a: Kako realizirati više EU sredstva u novom Višegodišnjem financijskom okviru

U organizaciji HUP – Udruge profesionalaca za fondove EU održana je konferencija Pogled u budućnost: EU fondovi kao prilika

Read More...
Tampere i Dubrovnik proglašeni su Europskim prijestolnicama i Zelenim pionirima pametnog turizma za 2026. godinu

Tampere i Dubrovnik proglašeni su Europskim prijestolnicama i Zelenim pionirima pametnog turizma za 2026. godinu

Europska komisija proglasila je Europsku prijestolnicu i Zelenog pionira pametnog turizma za 2026. godinu, odavši priznanje odredištima koja prednjače

Read More...
WorldBank

Poticanjem produktivnosti povećao bi se BDP i stvorilo više boljih radnih mjesta u zemljama Europe i središnje Azije

Prema danas objavljenom izvješću Svjetske banke zemlje Europe i središnje Azije trebale bi hitno početi raditi na učinkovitijem korištenju

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design