Znanstveno-stručna konferencija „Financijsko tržište“ okupila je danas u Opatiji po 28. put ključne ljude domaćeg financijskog sektora. Ovogodišnja konferencija održava se u kontekstu ublažavanja inflacijskih pritisaka, ali i nastavka neizvjesnosti uzrokovanih geopolitičkim i gospodarskim izazovima.
Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka, u pozdravnom je govoru istaknula kako percepcija bankarskog sektora često ne odražava stvarni utjecaj i doprinos banaka društvu i gospodarstvu: „Stvari koje dugoročno najviše utječu na gospodarstvo, stabilnost i životni standard – nisu uvijek vidljive na prvu i upravo zato je važno da ne ostanemo na percepciji, već da zavirimo u stvarne brojke koje pokazuju što banke zaista čine za gospodarstvo. Iako zapošljavaju svega 1 posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj, banke stvaraju 3,4 posto bruto dodane vrijednosti, 3,4 posto svih investicija u novu dugotrajnu imovinu, 6,2 posto investicija u intelektualnu imovinu (uglavnom softver i tehnologiju), 10,7 posto svih uplaćenih poreza na dobit te posredno potiču rast BDP-a za dodatnih 4,2 posto samo kroz kreditnu aktivnost.“
Ono što građane najviše zanima u poslovanju banaka, dodaje Perko, su kamatne stope i naknade. U razdoblju značajnih ekonomskih promjena i najbržeg rasta kamatnih stopa u povijesti europodručja, hrvatske banke su zadržale kamatne stope na nižim razinama u odnosu na prosjek EU-a, smanjujući financijski pritisak na građane koji se može mjeriti u nekoliko tisuća eura. Iako su one u 2025. nešto više nego 2022., povećanje prosječne plaće značajno je poboljšalo dostupnost pa je udio mjesečne rate u plaći pao s preko 100 posto u 2017. na oko 52 posto u ožujku 2025. To jasno pokazuje kako se unatoč promjenama na tržištu, kupovna moć građana ipak povećala u kontekstu stambenih kredita.
Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke je u uvodnom govoru pod nazivom “U nepoznatim vodama: Makroekonomski izgledi u uvjetima trgovinskog rata” istaknuo kako će na buduća gospodarska kretanja sve više utjecati strukturni trendovi koji se odnose na deglobalizaciju i fragmentaciju svjetske trgovine, izdvajanja za obranu, demografske promjene i starenje stanovništva, ubrzana digitalna transformacija te dekarbonizacija, odnosno smanjenje emisija i tranzicija na čistu energiju.
“Ove godine se u europodručju očekuje nastavak rasta gospodarske aktivnosti, ali slabijom dinamikom nego u pretpandemijskom razdoblju. Rast gospodarstva u europodručju je na početku godine bio veći od projekcija, no podaci upućuju na usporavanje aktivnosti u drugom tromjesečju. Eskalacija trgovinskog rata u travnju znatno povećava neizvjesnost oko projekcija gospodarskog rasta i inflacije, ali ako se u pregovorima EU i drugih država sa SAD-om postigne napredak u odnosu na sadašnje stanje, to bi moglo rezultirati manjim efektivnim carinama pa bi i učinci na globalni rast i inflaciju mogli biti blaži”, naglasio je tom prilikom guverner HNB-a. Prema njegovim riječima, izravna izloženost europodručja prema SAD-u je u ovom kontekstu ograničena, ali bi negativni učinci potencijalnih carina mogli biti primjetni u nekim sektorima, poput farmaceutike, znanstvenih instrumenata i industrije streljiva i električnih uređaja.
“Dobre su vijesti da i dalje očekujmo nastavak razmjerno snažnog rasta hrvatskog gospodarstva. Kada je inflacija u Hrvatskoj u pitanju, podaci pokazuju da se nakon ubrzavanja potkraj 2024. i početkom 2025. inflacija nastavila usporavati, a slično se očekuje i u naredne dvije godine. No, potrebno je napomenuti kako su globalna očekivanja kretanja inflacije uvelike pod utjecajem padom cijena energenata uslijed slabljenja globalne potražnje i povećanja ponude. Inflacijske pritiske mogla bi ublažiti i veća ponuda jeftinih proizvoda iz Kine, a pojačati rastući troškovi poslovanja i moguće protumjere od strane EU-a. Dakle, i dalje smo u neizvjesnim i nepoznatim vodama, jer trgovinskog rata i ovakvih neizvjesnosti nije bilo još od 20-tih godina 20. stoljeća. U tom kontekstu, geopolitičke promjene potiču i veća izdvajanja za obranu, što bi moglo potaknuti gospodarski rast, ali, u određenim scenarijima, i donekle pridonijeti inflatornim pritiscima”, zaključio je guverner HNB-a.
Damir Odak, član Administrative Board of Review Europske središnje banke, u svom je izlaganju analizirao utjecaj trgovinskih mjera Sjedinjenih Američkih Država na financijska tržišta. Postavio je i retoričko pitanje: bi li tržište danas izgledalo drugačije da je Trump bio efikasno „priced in“, odnosno da su postojali jasni i transparentni modeli prema kojima bi donosioci odluka mogli djelovati?
Odak je pojasnio da Trump ne djeluje u skladu s uobičajenim fundamentalnim logikama, već slijedi vlastite instinkte, zbog čega je teško racionalno predvidjeti poteze osobe koja ne reagira očekivano – čak ni kada tržište vjeruje da ju je dobro razumjelo.
„Iako se može govoriti o kraju financijskog savršenstva, budući da su EU i SAD u posljednjih dvadeset godina među najsporije rastućim velikim gospodarstvima, dobra je vijest da europsko tržište kapitala nudi očekivani povrat ulaganja u roku od 22 godine – za razliku od američkog, gdje taj rok prelazi 50 godina. To znači da je Stari kontinent i dalje povoljnije mjesto za ulaganje od Sjedinjenih Država“, zaključio je Odak.
