Zdravstveni turizam na hrvatskim otocima se razvija više spontano nego sustavno, pa bi trebalo taj razvoj jače održivo usmjeravati jer je to velika prilika za lokalno poduzetništvo i prihode, ocjena je konzultantice Leile Krešić-Jurić povodom konferencije o zdravstvenom turizmu na Korčuli.
Konferencija o zdravstvenom turizmu na otocima, koja se održava u Veloj Luci 17. i 18. svibnja, prva je takve vrste u Hrvatskoj, koju organizira eurozastupnica Ruža Tomašić u suradnji s općinom Vela Luka i LAG-om 5, a iza svega stoji i podrška EU Parlamenta.
Krešić-Jurić, koja je i moderatorica konferencije, ističe da je taj skup u Veloj Luci okupio brojne relevantne domaće i strane sudionike iz područja turizma i zdravstva, ali i druge, poput predstavnika javnih institucija iz Hrvatske i Europe, kao i međunarodne stručnjake i specijalizirane touroperatore za zdravstveni turizam.
Upravo je dolazak specijaliziranih TO-a poput FitReisen iz Njemačke te Fortune iz Nizozemske, kao i predstavnika globalnog zdravstvenog osiguranja Cigna i drugih, Krešić-Jurić izdvojila jako važnim, jer to gotovo jamči da će rezultati te konferencije biti i konkretni poslovni dogovori.
“Svi oni kroz svoj posao, kao i drugi profesionalci koji će biti na konferenciji promoviraju održiv razvoj i turizma i otoka, koji su u Hrvatskoj, kako je već poznato u svijetu, oaze prirodnih i kulturnih ljepota, ali i onog što tek trebamo jače promovirati – blagodati njihove klime, zraka, bogatstvo otočne i morske flore i faune te autohtonih proizvoda što su uz ostalo odlični preduvjeti za zdravstvenu preventivu”, naglašava Krešić-Jurić.
Iznosi pritom da na hrvatske otoke zbog zdravlja, rekreacije, prirodnog i stvorenog wellnessa te raznih aktivnosti na otvorenom dolazi sve više Slovenaca, ali i drugih nacija, jer je briga o zdravlju i, kako kaže, “dobrom osjećaju u tijelu i glavi” sve jači i brzo rastući trend u svjetskom turizmu.
“Ako svaki od tih turista posjeti samo jedan otočni OPG ili kupi na nekom štandu izvorni domaći proizvod već smo nešto postigli, a kada takvih turista bude više i prihodi će porasti, No, takvu ponudu treba pažljivo stvarati, odvojiti je od špice sezone i nuditi ciljanoj publici cijele godine, o čemu će sudionici na konferenciji moći čuti niz korisnih marketinških i drugih informacija i preporuka”, kaže Krešić-Jurić.
Smatra da je stoga važno u te ‘vode’ usmjeriti lokalne poduzetnike, a ne da svi u nekoj destinaciji rade i nude iste proizvode, što je na otocima dosta često, a razliku od toga upravo može donijeti ponuda za zdravlje.
“Što je više različitih proizvoda, destinacija će biti zanimljivija, prije će se uočiti na međunarodnom tržištu, a time će ju i više posjećivati pa će i više moći zaraditi”, poručuje Krešić-Jurić.
Dodaje da cijelo Sredozemlje, od Baleara do Grčke i Turske, sjeverne Afrike, pa i Hrvatske, na otocima zdravstveni turizam temelje na autohtonim proizvodima, organskoj hrani, dobrobiti morske vode i valova, sunca i održivih hotela.
Najavljujući kako će se na konferenciji sudionicima predstaviti i nove mogućnosti za buduće financiranje poduzetničkih i drugih projekata iz EU fondova, pa i za projekte zdravstvenog turizma, operativna realizatorica konferencije i savjetnica za regionalne i urbane politike u Europskom Parlamentu Mislava Brko naznačila je mogućnosti koje će se hrvatskim projektima za održivost otoka i druge otvoriti i kroz donošenje nove uredbe EU koja povećava financijske potpore strukturnim reformama država članica.
“Sve do listopada ove godine, cilj je animirati hrvatska lječilišta/toplice da prijave investicijske projekte kako bi se predvidjelo financiranje kroz projekte strukturnih reformi. Nadam se da će ovog puta lječilišta napraviti iskorak i izboriti se za svoj status, tu priliku treba iskoristiti, a projekti trebaju stići do rujna odnosno listopada, jer se u tom mjesecu u EU Parlamentu očekuje usvajanje uredbe koja povećava sredstva Programa potpore strukturnim reformama (SRSP)”, otkrila je Brko.
Objašnjava da ta uredba daje okvir i omogućava financiranje raznovrsnih projekata, a nadležno Ministarstvo gospodarstva treba staviti neke projekte u nacionalne prioritete. (H)
