U Hrvatskoj u padu rad na crno

In Inspekcijske službe
Rad na crno

U Hrvatskoj je rad na crno u padu i prošle godine je zabilježeno više od pet stotina takvih slučajeva manje nego proteklih godina.

U Hrvatskoj je rad na crno u padu i prošle godine je zabilježeno više od pet stotina takvih slučajeva manje nego proteklih godina, izjavila je u ponedjeljak u Dubrovniku Gordana Grizelj Portner, načelnica Sektora za nadzor u području radnih odnosa Inspektorata rada.

Odgovarajući na novinarska pitanja u sklopu međunarodne konferencije “Europski okvir suzbijanja neprijavljenog rada” Grizelj Portner je istaknula kako su prošle godine otkrivena 774 slučaja rada na crno hrvatskih državljana, te 93 slučaja u kojima su stranci zatečeni bez radnih dozvola.

”Posljednih godina rad na crno je u padu. U prošloj godini otkrivena su 774 slučaja neprijavljenog rada hrvatskih državljana, koji nisu bili prijavljeni na obvezno mirovinsko ili zdravstveno osiguranje ili koji nisu sklopili ugovor o radu prije početka rada. Zatečena su i 93 strana državljanina bez dozvola za rad”, dodala je.

Napomenula je da je tri godine prije toga u prosjeku bilo oko 1300 slučajava neprijavljenih radnika iz Hrvatske i 384 slučaja nezakonitog rada stranaca na teritoriju Hrvatske.

Grizelj Portner naglasila je kako su kazne za nesklapanje ugovora o radu od najmanje sedam tisuća kuna za fizičke osobe do najviše 100 tisuća kuna za pravne osobe, te kako je u pripremi 40-ak natječaja za inspektore rada kojih je u Hrvatskoj trenutno 222.

Otvaranju konferencije u Dubrovniku je nazočila i potpredsjednika Vlade RH i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić koja je novinarima izjavila da problem rada na crno tišti većinu zemalja EU.

”Neprijavljeni rad je problem za državu i za radnika. Kriza je mnoge radnike natjerala da radno mjesto prihvaćaju bez prijavljivanja. Rad na crno bude dobro kratkoročno rješenje za radnika, ali nema uplata doprinosa, nema mirovine u poznim godinama i tada plaćate najveću cijenu rada na crno”, rekla je Opačić, dodavši kako onda dolazi do situacija u kojima mirovine nisu dovoljne za pokriti najosnovnije životne troškove.

Na novinarski upit oko eventualne povezanosti između ”rada na crno” i nedostatka povjerenja u mirovinski sustav Republike Hrvatske, Opačić je ustvrdila kako je mirovinski sustav održiv.

”Mirovinski sustav u Republici Hrvatskoj je održiv. U tri godine morali smo ograničavati sredstva u proračunu, ali mirovine i socijalne naknade nikada nisu dolazile u pitanje za nikakvo smanjenje.

Veliki napor ove Vlade je bilo rezanje, a da se ne diraju mirovine i socijalne naknade posebno ne mirovine koje su zarađene u posljednjih 40 godina koje su ljudi odradili i zaradili”, ustvrdila je potpredsjednica Vlade Opačić. (poslovni.hr)

You may also read!

Giving Friday 2024

Giving Friday: dm će donirati pet posto dnevnog prometa ostvarenog u petak 29. studenog

U petak 29. studenog dm će obilježiti Giving Friday, potpuno drugačiju verziju Crnog petka, povodom kojeg će donirati pet

Read More...
Predstavnici MMM

MMM Agramservis novi je izdavatelj mini obveznica

Privredna banka Zagreb (PBZ), dio Sektora inozemnih banaka (IBD) Intesa Sanpaolo Grupe, djelovala je kao jedini agent izdanja i

Read More...
Zaštita na radu investicija, a ne trošak

Zaštita na radu investicija, a ne trošak

Pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora - Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih i

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design