Ekonomski institut Zagreb (EIZ) povećao je procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 2,6 na 2,7 posto, jer je rast industrijske proizvodnje i trgovine na malo nastavljen i u listopadu, a povećao je i procjenu rasta za 2017. godinu.
U prva tri tromjesečja ove godine rast gospodarstva u prosjeku je iznosio 2,8 posto na godišnjoj razini, a povoljni pokazatelji industrijske proizvodnje i trgovine na malo za listopad te mjesečni indikator poslovnog ciklusa CEIZ indeks upućuju na to da bi stopa rasta BDP-a u posljednjem tromjesečju mogla iznositi 2,7 posto, navodi se u priopćenju EIZ-a, objavljenom u srijedu.
Stoga je taj institut povećao procjenu rasta bruto domaćeg proizvoda (BD) u cijeloj ovoj godini na 2,7 posto, dok je ranije očekivao 2,6 posto.
U idućoj godini EIZ očekuje rast gospodarstva za 2,9 posto, dok je ranije procjenjivao da će rast iznositi 2,7 posto.
Očekivanja za ovu godinu, navodi EIZ, posljedica su pozitivnog doprinosa svih domaćih komponenti BDP-a – potrošnje kućanstava, investicija i državne potrošnje – u prva tri tromjesečja, posebice snažnog pozitivnog doprinosa realne potrošnje kućanstava te snažnije turističke potrošnje.
“S obzirom na to da se očekuje i značajno viša blagdanska potrošnja do kraja godine, realna potrošnja kućanstava u 2016. mogla bi rasti po stopi od 3,0 posto u odnosu na prethodnu godinu“, ističe EIZ.
Navodi i da se u ovoj godini očekuje rast državne potrošnje, i to za 1,5 posto. Investicije su, navodi EIZ, čini se blago usporile rast, ponajviše u trećem tromjesečju kada je Hrvatska imala tehničku Vladu i nove parlamentarne izbore.
“S obzirom na to usporavanje, smatramo kako bi investicije u ovoj godini mogle rasti po stopi od 4,1 posto“, navodi se u analizi.
Snažna ovogodišnja turistička sezona te nastavak rasta izvoza dovest će i ove godine bilancu plaćanja u plus u iznosu od 3,3 posto BDP-a, što je smanjenje u odnosu na 2015. ponajviše zbog intenzivnijeg oporavka uvoza u ovoj godini.
“U nadolazeće dvije godine očekujemo da će rast potrošnje kućanstava usporiti na 2,3 te na 2,5 posto uslijed povećanja cijena goriva, da će investicije i uvoz ubrzati rast, da će državna potrošnja u sljedećoj izbornoj godini rasti po stopi od 1,4 posto te usporiti u 2018. godini“, navode analitičari EIZ-a.
Smatraju i da će vanjska trgovina i dalje imati pozitivan doprinos rastu BDP-a, ali uz nešto niže stope rasta izvoza i ispuhivanje efekta konverzije kredita u švicarskim francima.
Polovicom 2017. moguć izlazak iz EDP-a
Analitičari EIZ-a kažu kako podaci upućuju na to da su proračunski prihodi u prvih devet mjeseci porasli za 8,2 milijarde kuna na godišnjoj razini, a kako su istovremeno rashodi porasli za dvije milijarde kuna, proračunski deficit značajno se smanjio u 2016. godini.
“Ne dođe li do značajnijih rashoda do kraja godine, očekujemo da bi proračunski deficit u 2016. godini mogao iznositi 2,2 posto BDP-a”, ističe se u analizi.
Uz približno jednaku dinamiku punjenja proračuna te očekivani ekonomski rast, smatraju kako će se daljnje smanjenje deficita nastaviti i u iduće dvije godine, i to prema 1,9, odnosno 1,7 posto u 2017. i 2018. godini.
“Sredinom 2017., Hrvatska bi mogla izići iz procedure prekomjernog deficita (EDP), budući da je već sada deficit ispod tri posto BDP-a. No, u smislu strukturnog deficita, hrvatske javne financije još uvijek nisu usklađene s preporukama EU, što podrazumijeva potrebu za daljnjom fiskalnom konsolidacijom“, navode analitičari EIZ-a.
Nakon oštrog pada nezaposlenosti tijekom cijele ove godine, očekuju da će prosječna stopa nezaposlenosti iznositi oko 14,8 posto u ovoj godini. S oporavkom ekonomske aktivnosti, očekuju i daljnji rast zaposlenosti.
Negativni rizici
No, analitičari EIZ-a upozoravaju da glavni faktor nesigurnosti kod ovih prognoza predstavljaju neizvjesnosti oko stvarnih učinaka porezne reforme koja stupa na snagu 1. siječnja 2017. te opasnošću od neprovođenja nužnih strukturnih reformi, što bi moglo ugroziti srednjoročnu perspektivu rasta nakon što se trenutno povoljan ekonomski ciklus ispuše, a kamate na međunarodnom tržištu počnu rasti.
“S druge strane, proračun za 2017. godinu ugrožen je pregovorima sa sindikatima oko prethodno ugovorenog povećanja plaća za šest posto koje nije uključeno u proračun. Također, u srednjem roku, fiskalne vlasti suočit će se s rastućim dugovima u zdravstvu, restrukturiranjem dugova Hrvatskih autocesta, tužbama banaka zbog konverzije kredita u švicarskim francima te rastom cijene zaduživanja“, zaključuje se u analizi EIZ-a. (H)
