Destinacija Plitvičke doline kod Rakovice ove godine očekuje do 3 posto više noćenja nego lani, a boljem trendu nada se iduće godine, s obzirom na brojne nove turističke proizvode koje planira ponuditi turistima, ističe direktorica Turističke zajednice općine Rakovica Mira Špoljarić.
Napominjući kako su brendom Plitvičke doline objedinili ponudu sjevernih krajeva Plitvičkih jezera oko općine Rakovica, Špoljarić naglašava da time postaju i sve vidljiviji na turističkim kartama, društvenim mrežama te u ponudi agencija i touroperatora kao dodatni sadržaj u blizini, a ipak izvan masovnosti Plitvičkih jezera.
“Plitvičke doline su projekt strateškog promišljanja i turističkog razvoja općine koji se temelji na tri tematizirane rute čiji je cilj da posjetitelji ostanu kod nas bar tri dana. Tako već djeluju Ruta špilje – glavna atrakcija Baraćeve špilje, biciklističke i poučne staze, interpretacijske ploče – i Ruta vode – kula Stari grad Drežnik, šetnica kanjonom Korane, mlinica – dok treću, Ruta šume osmišljavamo“, objašnjava koncept Špoljarić.
Ispravnost koncepta brendiranja pomalo već i vide po rezultatima dolazaka i noćenja turista. U devet mjeseci ove godine došlo je blizu 145 tisuća turista, koji su ostvarili 244 tisuće noćenja ili oko sedam tisuća više nego lani.
Najviše turista došlo je iz Njemačke, Italije, Francuske, Nizozemske, Poljske, Belgije, mađarske i s drugih stranih tržišta, dok je domaćih vrlo malo, tek 1,55 posto od ukupnog broja, te i u tome vide veliki potencijal.
“Zadovoljni smo ovogodišnjim rezultatima, a iako nam turistički promet iza rujna polako jenjava, to nije slučaj s aktivnostima ponuditelja usluga koji sada manje-više svi gledaju što i kako za iduću godinu, grade nove kapacitete, ulažu u poboljšanje postojećih i pripremaju se za predsezonu 2017. od koje zbog povoljnijeg termina Uskrsa dosta i očekuju“, kaže Špoljarić.
Za iduću godinu najavljuje brojne nove sadržaje u ponudi, od jahačkih klubova, raftinga i kajakinga, do Adrenalinskog parka Plitvice na lokaciji Gajina pećina, slobodnog penjanja, farmi životinja i drugog, uključujući i novu atrakciju obnovljeni Drežnik Grad.
Rast obiteljskog smještaja
Na destinaciji su ukupno 223 smještajna objekta s oko četiri tisuće kreveta, od čega 204 u obiteljskom smještaju, od kojih je 24 novoregistrirana u ovoj godini sa 120 kreveta. Iako obiteljski smještaj dominira, najviše noćenja ove godine ili gotovo 53 posto ostvareno je ipak u dva kampa, Korana i Turist, dok je 34,4 posto bilo u obiteljskom smještaju, a ostalo u smještaju u obrtima te u hotelima.
Restorani, pansioni i vile imali su u prosjeku isti broj gostiju kao lani, dok je obiteljski smještaj imao 15 posto više noćenja, ali sa slabijom prosječnom popunjenošću od, primjerice, hotela i kampa Turist, koji je dosta i investirao u sadržaje i kvalitetu.
Najbrže rastući oblik smještaja na destinaciji je obiteljski, što ne čudi zbog veće isplativosti ulaganja u sobe, a ne u cijele objekte. No, potražnja za tim sobama, kako kaže Špoljarić, ipak je ukupno manja od ponude, pa se teško pune u pred i posezoni.
S druge strane, takvih problema nemaju oni obiteljski objekti koji su kvalitetniji i turistima, osim sobe, nude i prehranu, prijevoz, najam bicikala, internet i slično.
“Turizam se praktički u destinaciji do sada najviše razvijao trudom ljudi koji žive na području općine Rakovica, ali se to sada mijenja jer dolaze investitori izvana koji kraj ne doživljavaju s ljubavlju nego samo kao profit, tu su samo za vrijeme sezone, žele da im je sve dostupno i odmah i onda odlaze zajedno sa svojim profitom“, ocjenjuje Špoljarić.
Upozorava stoga kako bi bilo krajnje vrijeme da se sav prostor oko Plitvičkih jezera pametno isplanira, a ne da kao do sada gradnja smještajnih objekata bude stihijska, često i bez pravih dozvola, i bez da to prati javna infrastruktura, od vodovoda i odvodnje, koja i ne postoji, do električne i telefonske mreže koje su jako slabe, a pogotovo je slab Internet na što se gosti dosta žale.
“Prostor oko Plitvica se mora kontrolirano razvijati, i bojim se da ćemo, ako to propustimo zadovoljavajući potrebe kapitala, imati velike probleme u budućnosti i da naša djeca neće imati želju ovdje živjeti i raditi“, poručila je Špoljarić. (H)
