Mesna industrija Vajda iz Čakovca obilježila je 50. obljetnicu kooperacije s domaćim uzgajivačima svinja te najavila daljnje planove povećanja godišnjeg kapaciteta, koji bi do kraja ove godine trebao porasti na 150.000 tovljenika.
Upravo je kvalitetna suradnja s više od 70 kooperanata iz Međimurske, Varaždinske, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske i Zagrebačke županije jedan od temelja uspjeha poslovanja Vajde, kao i čitave Grupacije Pivac, a na panel-raspravama održanima u povodu obljetnice razgovaralo se o izazovima u domaćoj svinjogojskoj proizvodnji te novom modelu kooperacije.
U razgovoru su uz predstavnike Vajde i Grupacije Pivac sudjelovali Željko Kraljičak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, Zdravko Barać, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije, Željko Mahnet, načelnik Odjela za svinjogojstvo Hrvatske poljoprivredne agencije, Branko Bobetić, direktor gospodarsko-interesnog udruženja Croatiastočar, Saša Legen, direktor Bioinstituta, Goran Jančo, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske te Vjeko Balent i Tihomir Papac, kooperanti Mesne industrije Vajda.
„Brojke koje ostvarujemo velik su uspjeh uzme li se u obzir da Hrvatska već niz godina bilježi pad domaće proizvodnje. Kako bismo zaustavili taj negativni trend, ulaskom u Grupaciju Pivac intenzivno smo krenuli u povećanje kapaciteta vlastitog uzgoja i širenje kooperacije sa svim OPG-ovima zainteresiranima za suradnju. Cilj je našeg velikog projekta revitalizacije svinjogojske proizvodnje povećati proizvodnju s 40.000 tovljenika iz 2016. godine na 150.000 do kraja ove te 200.000 do kraja 2019. godine. Povećanjem kapaciteta vlastitog uzgoja dajemo prilog revitalizaciji stočarstva i općenito agrara u Hrvatskoj“, naglasio je Vladimir Mesarić, predsjednik Uprave Mesne industrije Vajda.
Zadovoljni kooperanti
Jedan je od 70-ak Vajdinih kooperanata i Tihomir Papac iz Piškorevaca, vlasnik OPG-a Tesa, koji je s 3.000 tovljenika u turnusu jedan od većih proizvođača.
„Zadovoljan sam kooperantskim odnosom, a posebno bih istaknuo da naši kapaciteti imaju sigurnu i konstantnu popunjenost kvalitetnim prascima za tov te jednako kvalitetnom hranom, s kojima uspijevamo postizati dobre poslovne rezultate u trima i nešto više proizvodnim turnusima godišnje. Cijena za uslugu tova nepromjenjiva je i mi kooperanti znamo koliko ćemo zaraditi za cijelu godinu. Nadamo se da će ovakav kvalitetan ugovorni odnos potrajati kroz dugogodišnju suradnju“, poručuje Papac.
Mnogi kooperanti Mesne industrije Vajda i Grupacije Pivac ujedno su i članovi Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske, čiji predsjednik Goran Jančo poručuje da mu je drago što su prepoznali partnera s kojim će ostvarivati zajedničke interese. „Nadamo se da će resorno ministarstvo prepoznati izazove i probleme s kojima se danas susreću hrvatski svinjogojci te svi zajedno pristupati u njihovom rješavanju, a sve u svrhu očuvanja ruralnog prostora i sprečavanja depopulacije svih dijelova Hrvatske“, rekao je Jančo.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Željko Kraljičak podsjetio je da svinjogojstvo u Republici Hrvatskoj ima dugu tradiciju te da može ponovno postati dobar biznis, posebno za mnoga obiteljska gospodarstva u Slavoniji i Međimurju, ali i Zagorju i na Banovini. „Imamo tradiciju, iskustvo i znanje, a sad više ni sredstva nisu problem. S novom politikom i mjerama koje resorno Ministarstvo poljoprivrede provodi unatrag godinu i pol dana i nastavit će ih aktivno provoditi i nadalje, vjerujem da proizvodnju možemo značajno dignuti te biti i manje ovisni o uvozu. Potpore iz Programa ruralnog razvoja, povoljni krediti s niskim kamatama, konačno uvođenje mjere dobrobiti životinja koje stočarima donose dodatan novac za uzgoj, ali i projekti poput ovog modela jačanja kooperacije radi povećanja proizvodnje dobar su temelj za oporavak hrvatskog svinjogojstva“, naglasio je Kraljičak.
„Uz spomenute mjere i pravilnik o dobrobiti životinja koji donosi određene pogodnosti svinjogojstvu, nužno bi bilo i smanjiti PDV na hranu, koji je u zemljama u okruženju znatno niži nego u Republici Hrvatskoj, a isto tako i smanjiti PDV na žive životinje i klaonički obrađene trupove. Takve bi mjere dodatno povećale konkurentnost proizvođača u Hrvatskoj. Bilo bi poželjno razmišljati i o dodatnim ekološkim mjerama koje također donose vrijedne pogodnosti, kako je uostalom i u svim visokorazvijenim poljoprivrednim zemljama u Europskoj uniji“, izjavio je Igor Miljak, predsjednik Uprave PPK karlovačke mesne industrije.
Zdravstvena ispravnost, sljedivost i transparentnost
Usmjerenost Mesne industrije Vajda na daljnji razvoj i zaštitu domaće proizvodnje dokazuje i ulazak u sustav neobveznog označavanja proizvoda znakom „Meso hrvatskih farmi – svinjsko meso“. Korištenje Znaka, koji je Hrvatska poljoprivredna agencija uvela s ciljem zaštite i daljnjeg razvoja domaće poljoprivredne proizvodnje, uvjetovano je nizom strogih pravila. Znak se koristi za označavanje svježeg svinjskog mesa proizvedenog od svinja rođenih, utovljenih i zaklanih u Hrvatskoj. „Suvremeni potrošač za svoj novac očekuje najvišu kvalitetu proizvoda i najbolji omjer uloženog i dobivenog. Upravo to jamče ključna načela naše poslovne politike – sljedivost i transparentnost, kao neizostavan dio upravljanja sigurnošću i kvalitetom proizvoda. Na taj način osiguravamo zdravstvenu ispravnost, sljedivost i transparentno informiranje potrošača o podrijetlu svinjskog mesa koje sustavno kontroliramo“, zaključio je Mesarić.
Pedeset milijuna kuna za modernizaciju
Za daljnji razvoj domaćeg svinjogojstva potrebna je moderna mesna industrija sa suvremenim tehničko-tehnološkim rješenjima u svim fazama proizvodnje. U skladu s tim, do kraja ove godine u Mesnoj industriji Vajda bit će realiziran ukupno 50 milijuna kuna vrijedan investicijski projekt dogradnje, rekonstrukcije i modernizacije proizvodnog pogona, nabave strojeva i opreme za proizvodnju, proširenja skladišnih i ekspeditnih kapaciteta te modernizacije rashladnog sustava.
Primarna je svrha ovih investicija upravo stvaranje uvjeta za povećanje kooperantskog uzgoja tovnih svinja. Konačni je cilj omogućiti maksimalno korištenje domaće sirovine u Vajdi, ali i ostalim članicama Grupacije Pivac, kao i otvaranje novih radnih mjesta.
