Prvih sedam mjeseci ove godine obilježeni su globalnim rastom cijene energenata i pojedinih sirovina, ponajviše rastom cijene sirove nafte čiji je rast iznosio približno 38% na godišnjoj razini. Stoga su, prema podacima Eurostata, i uvozne cijene sirove nafte u euro zonu povećane približno 22%, plina oko 10%, a naftnih derivata oko 17%, što je utjecalo na osjetan poraz vrijednosti uvoza energenata od približno 35 milijardi eura u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.
Uz rast vrijednosti uvoza dijela drugih skupina proizvoda, vrijednost ukupnog uvoza povećana je za 49,1 milijarde eura ili 4,5% na godišnjoj razini. S druge strane, povećana je i vrijednost izvoza, ali za nešto manjih 38,8 milijardi eura ili 3,6%. Pritom je najveća stopa iz istih razloga ostvarena kod izvoza energenata, čak 11,5%, ali je najveći rast izvoza, zbog znatno većeg udjela u strukturi ukupnog izvoza, ostvaren kod kemikalija i kemijskih proizvoda te strojeva, uređaja i vozila.
Zbog takvih kretanja pogoršan je vanjskotrgovinski saldo EU u robnoj razmjeni s ostatkom svijeta. Točnije u prvih sedam mjeseci prošle godine ostvaren je suficit od 6,3 milijarde eura, a u ovoj godini je zabilježen vanjskotrgovinski manjak od 4,1 milijarde eura. Također treba napomenuti da se u promatranom razdoblju još nije osjećao izraženiji učinak međusobnog uvođenja carina na pojedine proizvode između EU i SAD, unatoč tome što je zabilježen pad vrijednosti uvoza iz SAD od 0,4% na godišnjoj razini.
Naime, u prethodnim mjesecima je taj pad bio još izraženiji pod znatnim utjecajem rasta tečaja eura u odnosu na dolar (isporuke ugovorene u dolarima imaju maju vrijednost pri iskazivanju u eurima). Međutim, za očekivati je da će uvođenje carina na uvoz čelika i aluminija iz EU u SAD početkom lipnja te uvođenje carina na veći broj proizvoda iz SAD krajem lipnja dovesti do narušavanja vanjskotrgovinskih odnosa te smanjenog opsega robne razmjene u drugom dijelu godine.
Podaci o vrijednosti robne razmjene po članicama EU, bitni i zbog lakše ocjene kretanja u Hrvatskoj, pokazuju znatna odstupanja u dinamici rasta izvoza i uvoza. Prema tim podacima Hrvatska je ipak bila među članicama s najmanjim rastom izvoza (tek šest članica je ostvarilo manji rast), ali i među članicama koje su u nešto manjoj mjeri povećale uvoz. Tako je prema podacima Eurostata, koji se metodološki u manjoj mjeri razlikuju od podataka DZS-a, u prvih sedam mjeseci došlo do blagog poboljšanja vanjskotrgovinskog salda Hrvatske, odnosno blagog smanjenja robnog deficita u odnosu na sedam mjeseci prošle godine.
