Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) zadržali su procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2018. godini na 2,6 posto, kao i 2,5 posto u ovoj godini, pri čemu očekuju blago usporavanje rasta osobne potrošnje, ali i jačanje investicija.
U prvom ovogodišnjem izdanju RBAnaliza pod nazivom ‘Bez iznenađenja, bez uzbuđenja’, analitičari RBA navode da podaci o rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem lanjskom tromjesečju za 2,8 posto na godišnjoj razini nisu iznenadili.
„Nastavljen je solidan, široko rasprostranjen, ali na godišnjoj razini i nešto usporeniji rast. U sjeni razmjerno snažnog rasta prometa u trgovini na malo, industrijska proizvodnja nastavila je bilježiti negativne vrijednosti”, navodi se u analizi.
Slabost industrijske proizvodnje
S izuzetkom veljače i listopada prošle godine, industrijska proizvodnja bilježi pad od studenog 2017. Još trebaju biti objavljeni podaci za prosinac, no izgledno je da će u cijeloj 2018. biti zabilježen prvi pad industrijske proizvodnje nakon četiri godine rasta.
No, u trećem lanjskom kvartalu nastavio se smanjivati broj nezaposlenih, uz nerazmjerno mali rast zapošljavanja, unatoč činjenici da potražnja za radnom snagom, osobito u nekim djelatnostima, snažno raste, navodi se u analizi RBA, objavljenoj u ponedjeljak.
Ističe se i da je usporeni rast dolazaka i noćenja turista u ljetnim mjesecima nadomješten produljenjem sezone.
Navodi se i da se manjak u robnoj razmjeni nastavio produbljivati ponajviše zbog negativnog salda s državama članicama EU.
„U 2019. očekujemo nastavak rasta gospodarstva, uz blago usporavanje osobne potrošnje i negativan doprinos inozemne potražnje, koji će biti ublaženi jačanjem pozitivnog doprinosa investicija”, poručuje u priopćenju Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja RBA.
Ističe i da se pojačavaju investicije privatnog sektora u napredne tehnologije s ciljem smanjenja potrebe za radom niske razine složenosti.
„S druge strane, primiče se kraj sedmogodišnjeg razdoblja za ugovaranje projekata financiranih iz EU fondova, pa očekujemo aktivniji pristup javnog sektora i povećano korištenje ugovorenih sredstava s pozitivnim učinkom na rast investicija“, kaže Zrinka Živković Matijević.
Kamate ostaju niske zahvaljujući velikoj likvidnosti
U analizi se navodi i da će nastavak visoke likvidnosti na domaćem financijskom tržištu, uz oslabljene inflatorne pritiske, olakšavati monetarnoj politici održavanje stabilnosti tečaja kune u odnosu na euro.
„Prelijevanje potencijalnih učinaka stezanja monetarne politike Europske središnje banke dogodit će se u Hrvatskoj s određenim odmakom, osobito ukoliko se nastavi provoditi razborita fiskalna politika”, navode analitičari RBA.
Očekuju, također, da će obilje likvidnosti i oštra konkurencija među kreditorima nadjačati utjecaj rasta potražnje za kreditima, te da će se zadržati niske razine aktivnih i pasivnih kamatnih stopa na domaćem tržištu.
Objašnjavaju da rast gospodarstva temeljen na potrošnji pogoduje prihodnoj strani proračuna, što uz obuzdavanje rashoda omogućava ostvarivanje visokih primarnih viškova i daljnji pad relativnog pokazatelja zaduženosti javnog sektora.
Moguće povećanje kreditnog rejtinga
Nastavak ostvarivanja viška na tekućem računu bilance plaćanja i politička stabilnost ohrabruje očekivanja da bi se tijekom 2019. godine Hrvatska mogla vratiti u investicijski rejting.
Lani su sve najvažnije svjetske rejting agencije – S&P, Fitch i Moody’s -ili poboljšale izglede ili povisile rejting Hrvatske.
„Iz sadašnje perspektive nije upitno da će Hrvatska ispuniti normativne kriterije za ulazak u euro područje. Upitna je održivost pozitivnih kretanja uz iskazane slabosti u institucionalnom okruženju i nesklonost za provedbu poznatih strukturnih mjera koje su ključne za ulazak u predvorje euro područja“, zaključuje Živković Matijević. (H)
