MAGROS 2022 – Naglasak na novim izazovima

Konferencija MAGROS i ove je godine ponudila odgovore na najvažnija pitanja koja se tiču trgovine, ali i gospodarstva u cjelini. Kroz stručna predavanja te okrugle stolove vodeći ekonomski stručnjaci, trgovci i predstavnici institucija pretresli su najvažnije aktualne teme s posebnim osvrtom na zelenu tranziciju i uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

„Trgovina u uvjetima zelene tranzicije i klimatskih promjena“ bila je tema ovogodišnje konferencije MAGROS koja je 5. listopada održana u dvorani Auditorium tvrtke Kraš u Zagrebu, u organizaciji poslovnog časopisa Suvremena trgovina i Hrvatske gospodarske komore. Tema ovogodišnje 34. tradicionalne konferencije trgovaca i proizvođača MAGROS 2022 bila je vrlo izazovna. Riječ je o trgovini u uvjetima zelene tranzicije i klimatskih promjena, ali i novim izazovima – uvođenje eura, prekidi ili zastoji u lancima opskrbe i slično – koji stoje pred nama.

Iz izbora tema koje su bile na dnevnom redu, vidljivo je da su uvodničari i panelisti najviše govorili o temama koje ponajviše odražavaju te promjene: ekonomski, ekološki i sociološki utjecaji na poslovanje, distribucija hrane u urbanim sredinama, održivi lanci opskrbe, e-trgovina, prijelaz na euro, te novim zahtjevima potrošača i promjenama u ponašanju.

Naime, organizatori konferencije su u prologu istaknuli kako su maloprodavači i veletrgovci pokazali da održivost i klimatske promjene shvaćaju ozbiljno, postavljajući jasne i mjerljive ciljeve za smanjenje utjecaja svog poslovanja i proizvoda koje prodaju. Tvrtke su pritom bile proaktivne u postavljanju jasnih ciljeva kako bi postale ugljično neutralne, te u prijelazu na održivi promet ostvarivale povećanu energetsku učinkovitost. Među ostalim projektima, trgovci tako ugrađuju novu rashladnu opremu, postavljaju punionice na parkiralištima svojih prodavaonica i koriste više obnovljive energije, te uz to kontinuirano poboljšavaju ekološki učinak i pokreću ekološki dizajn svojih proizvoda.

MAGROS 2022 bavio se temama koje ponajviše odražavaju te promjene:

• Ekonomski, ekološki i sociološki utjecaji na poslovanje,
• Eko ambalaža,
• Dizajniranje proizvoda – privatne marke,
• Distribucija hrane u urbanim sredinama – „zadnja milja“,
• Održivi lanci opskrbe,
• e-trgovina,
• Prelazak na euro,
• Novi zahtjevi potrošača i promjene u ponašanju,
• Utjecaj ratne krize na hrvatsko gospodarstvo.

Digitalna transformacija – pitanje i odgovor

Pandemija je imala ogroman utjecaj na razvoj maloprodajnog sektora u cijelom svijetu, pa tako i kod nas. Zaključavanje je ubrzalo postojeći trend prema digitalnoj i zelenoj tranziciji trgovina. Ulaganja u digitalno i višekanalno područje, prvobitno planirana tijekom nekoliko godina, provedena su u samo nekoliko mjeseci. E-trgovina bila je spas za potrošače. Iako nije u potpunosti nadoknadila gubitke koje su doživjela mnoga mala i srednja poduzeća, ona je apsorbirala velik dio ekonomskog šoka.

Međutim, potreban je daljnji rad kako bi se osiguralo da širi maloprodajni sektor može optimalno koristiti rješenja koja nudi digitalna transformacija. Čelnici opskrbnog lanca moraju se pozabaviti s nekoliko stavki kako bi kaos držali pod kontrolom i dugoročno uspješno upravljali transformacijom, a to je da moraju razumjeti disruptivnu dinamiku koja je trenutno prisutna u svakoj grani opskrbnog lanca, moraju poduzeti hrabre mjere za ublažavanje poremećaja tijekom narednih mjeseci, te moraju temeljito restrukturirati opskrbni lanac kako bi ublažili dugoročne razorne sile i riješili nedostatke u sposobnostima, kako bi održali nove modele.

S druge strane, ulazimo u fazu kad poslovni partneri počinju tražiti zaštitu od inflacije. To je i logično jer je inflacija nagrizla realnu vrijednost plaća, pa na tom području valja računati s novim, ozbiljnim pritiscima. Sve to proširuje spiralu moguće inflacije, i ne samo kod nas. Visina inflacije u nas već mjesecima prelazi 12 posto, s tendencijom daljnjeg rasta.

Suočavanje s izazovima u sektoru

U samom uvodu u konferenciju, voditelj Tomislav Cerovec naglasio je kako su prekidi u lancima opskrbe natjerali voditelje maloprodajnih opskrbnih lanaca da poduzmu radnje na više frontova kako bi upravljali nestabilnošću i osigurali dostupnost proizvoda, te kako bi zadovoljili potražnju potrošača, odnosno, riješili trenutne poremećaje u opskrbnom lancu i osigurali zalihe za buduća razdoblja. Podsjetio je kako je ova konferencija organizirana u izuzetno izazovnim okolnostima za sektor maloprodaje, što se očituje u dosad neviđeno visokim stopama inflacije te energetskih izazova koji interno i eksterno utječu na poslovanje cijele djelatnosti.

Direktor Suvremene trgovine, Srećko Sertić, u ime organizatora pozdravio je prisutne te je u svom uvodnom izlaganju podsjetio kako je trgovina na malo doživjela više promjena u posljednje dvije-tri godine nego u prethodnih 50 godina. „Doista, tempo promjena ubrzavao se tijekom pandemije COVID-19, jer su se trgovci prilagodili promjenama u potrošnji, promjenama kanala i rastućim očekivanjima kupaca u pogledu brzine i pogodnosti. U stvari, trka za skraćivanjem ciklusa, od klika do kupca, vjerojatno ima najveći utjecaj na oblik budućih višekanalnih opskrbnih lanaca“, rekao je Sertić.

Referirajući se na stanje europske maloprodaje istaknuo je kako je istraživanje konzultantske kuće McKinsey&Co pokazalo kako su ulaskom u 2022. izvršni direktori u sektoru maloprodaje prehrambenih proizvoda očekivali da će se tržišni uvjeti pogoršati. „Glavni razlozi za njihov pesimizam uključuju smanjenje veličine novčanika za maloprodaju prehrambenih proizvoda, povećanu osjetljivost na cijene i konkurenciju (uključujući sazrijevanje internetskog tržišta), te rastuću inflacija. Povećanje plaća, nedostatak radne snage, problemi u lancu opskrbe i novi propisi na nekim tržištima, drugi su čimbenici koji utječu na mišljenja i stavove o izgledima izvršnih direktora. Glavna prilika koju navode izvršni direktori je e-trgovina i omnichannel ponuda, koje ostaju ključni prioritet za mnoge od njih“, rekao je Sertić.

Podsjetio je i na izazove koje sa sobom nosi digitalizacija u poslovanju. „Digitalna transformacija integrira najnovije digitalne tehnologije u sva područja poslovanja i stvara tektonske promjene u načinu rada kompanija i njihovom odnosu prema vanjskom svijetu, kao i u odnosima unutar kompanija. Digitalna industrijska revolucija iz osnova mijenja sve sektore poslovanja, i uslužne i proizvodne. Digitalno poslovanje, za razliku od dosadašnjeg elektronskog poslovanja, teži potpunom prevladavanju granice između digitalnog i fizičkog svijeta, integracijom digitalnih tehnologija u sve poslovne procese“, zaključio je Sertić u svom uvodnom govoru.

Josip Zaher, potpredsjednik HGK za trgovinu i financijske institucije, istaknuo je kako izazova na početku ovoga desetljeća očito ne nedostaje, jer smo se nakon dvije godine pandemije našli u novoj ugrozi i nesigurnim životnim i poslovnim okolnostima. „Sadašnji trenutak karakteriziraju nove geopolitičke okolnosti, ali i preispitivanje nekih do sada ustaljenih i opće prihvaćenih poslovnih modela. Poremećaji u opskrbnim lancima, rast cijena energenata i transporta pa i spoznaja da ne smijemo biti previše ovisni o pojedinim tržištima, odjednom neke industrije ili grupe proizvoda čini isplativim ili strateški ključnim. I doista, vrijeme će pokazati je li riječ o nekom prolaznom trendu ili su se promijenili neki ključni globalni procesi“, rekao je Zaher te zapitao: „Jesmo li u potrazi za profitabilnijom proizvodnjom previše olako prepustili stagnaciji pa čak i gašenju neke industrije i neke djelatnosti? Jesmo li po cijenu gospodarskog rasta predugo oklijevali s početkom zelene tranzicije i prelaska na obnovljive izvore energije?“. Dodao je kako nas klimatske promjene i pogubni rat u Ukrajini prisiljavaju na ubrzanu tranziciju prema dugoročno održivim i sigurnim izvorima energije i disperziranim tržištima. „Vidimo koliko je to važno danas, a bit će zasigurno još važnije u budućnosti. Ti procesi neće biti ni jednostavni ni jeftini ni brzi“, naglasio je Zaher, dodajući kako su pred trgovinu u takvim uvjetima postavljeni visoki zahtjevi i očekivanja. Podsjetio je kako je oporavak trgovine na malo započeo u veljači 2021. te su bilježene stope rasta 18 mjeseci u kontinuitetu. „U prvih osam mjeseci 2022. godine, kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo porastao je za 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Iako je 2021. godina donijela oporavak gospodarstva, početkom ove godine uočeni su poremećaji u opskrbnim lancima na koje se nadovezao rast cijena sirovina i energenata, a sve skupa prelilo se kroz cijelu 2022. godinu. Rezultat svega toga su visoke stope inflacije koja je u kolovozu iznosila 12,3 posto na godišnjoj razini, a kod nekih svakodnevnih proizvoda ta je stopa bila i daleko veća“, rekao je Zaher naglašavajući kako trgovina nije generator rasta cijena. Unatoč svim ovim nepovoljnim okolnostima, izrazio je čvrsto uvjerenje da će trgovina svojom fleksibilnošću i inovacijama prevladati sve nedaće i dočekati mirnija i bolja vremena.

Problem niske produktivnosti

Mladen Malta, predsjednik Ceha trgovine Hrvatske obrtničke komore, izrazio je zadovoljstvo što MAGROS ponovno i ove godine daje doprinos u uspostavljanju dijaloga između proizvođača, trgovaca, predstavnika nadležnih institucija i ostalih zainteresiranih aktera u gospodarstvu. Istaknuo je kako je tema ovogodišnjeg skupa usmjerena prema održivosti gospodarstva i nastojanju da se klimatski i ekološki izazovi pretvore u prilike. „Mali trgovci i obrtnici svjesni su utjecaja zelene tranzicije na poslovanje i nužnosti doprinosa ostvarenju klimatskih ciljeva i zaštite okoliša. Svima nama je u interesu integrirati nove proizvode i usluge koji će omogućiti održiv, inovativan razvoj, a time i konkurentnije poslovanje“, rekao je Malta te dodao kako su upravo protekle godine jasno pokazale koliko je važna prilagodba na nove okolnosti. Prema njegovim riječima, zadaća poduzetnika je razumjeti nove trendove, usvojiti nove politike te ulagati u nova znanja i modernizaciju poslovanja i objekata, te je europski plan o klimatskoj neutralnosti ocijenio izvedivim rekavši kako „vremena za prilagodbu ima dovoljno“. „Ova konferencija daje priliku da otvorimo dijalog između svih zainteresiranih aktera na ovom području“, poručio je Malta.

Velibor Mačkić, posebni savjetnik Predsjednika Republike za ekonomiju, u svom je pozdravnom govoru istaknuo kako postoji nekoliko glavnih trendova koji obilježavaju današnje tržište. Od svih detektiranih trendova izdvojio je ubrzanje – trend koji od 2020. ne samo da je zahvatio poslovanje nego i reakciju javne uprave, a jedan od tih efekata sve je jasnije vidljiv i na općoj razini cijena. Pritom je spomenuo tržište bezalkoholnih pića i telekomunikacijskih usluga za koje je rekao da imaju izuzetno visoke cijene i da bi u njima možda trebala intervenirati i država. Ubrzano je i tržište rada, rekao je Mačkić, a radnici su „počeli glasati nogama jer odlaze iz zemlje“. „Riješimo problem niske produktivnosti hrvatske ekonomije. Na taj način novčanici postaju deblji, a svi mi postajemo otporniji“, naglasio je Mačkić u svom obraćanju.

Branka Augustinović, načelnica Sektora za zaštitu prava potrošača Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH, pozdravila je sve sudionike skupa te je podsjetila kako se nalazimo u vremenu velikih globalnih poremećaja. „Zbog nastavka pandemije covida-19 došlo je do poremećaja u tokovima svjetske trgovine, a istovremeno je zabilježen snažan gospodarski rast koji je dodatno produbio nesrazmjer između velike potražnje i nedovoljne ponude. Uz to, klimatske promjene koje su sve izraženije, dodatno pridonose globalnim neravnotežama te posljedičnom poskupljenju hrane i energije. U proteklim mjesecima zbog krize i inflatornih pritisaka došlo je do velikog rasta cijena pojedinih proizvoda“, podsjetila je Augustinović, te je dodala kako je Vlada zbog takvih kretanja na tržištu, nakon konzultacija s proizvođačima i trgovcima, dogovorila limitiranje cijena određenih proizvoda i na taj način pojeftinila potrošačku košaricu za 30 posto. Govoreći o Europskom zelenom planu, rekla je kako je i Republika Hrvatska donijela cijeli niz strateških dokumenata koji obuhvaćaju okolišne, razvojne i klimatske ciljeve čime se daje doprinos borbi protiv klimatskih promjena i njenih gospodarskih i društvenih posljedica, te u konačnici podizanje standarda života svih građana. „Ono što bih ovdje posebno spomenula, kao načelnica sektora za zaštitu prava potrošača, su dakako sami potrošači. Tako možemo reći da je poticanje održive potrošnje jedan od ključnih prioriteta navedenih u Nacionalnom planu i programu zaštite potrošača od 2021. do 2024. godine. Ključna aktivnost tog plana je usmjerena na edukaciju i informiranje potrošača o koristima koje proizlaze iz kružnog gospodarstva“, rekla je Augustinović dodajući kako upravo trgovina ima vrlo važnu ulogu u sve bržim promjenama i zahtjevima tržišta. Zaključila je kako je osviještenost potrošača najveći pokretač promjena korporativnog ekološkog otiska. „Jedan od mehanizama zaštite potrošača je Etički kodeks koji podržava pouzdano i transparentno uvođenje eura kao službene valute u Republiku Hrvatsku. Zasad imamo prijavljenih više od 900 poslovnih subjekata u Etički kodeks i više od 14.000 dodijeljenih vizualnih identifikacijskih oznaka. Poslovni subjekti mogu pristupati Etičkom kodeksu do kraja iduće godine“, istaknula je Augustinović.

Usklađivanje proizvodnih procesa

Ines Ignjatović, direktorica Strateškog razvoja poslovanja u Podravki, upoznala je sudionike Konferencije s globalnim okolišnim problemima potrošača u 2022. i ujedno naglasila koji su čimbenici njima važni. Pritom je istakla važnost i značenje održivost i brendova. Upravo povezivanje brendova i potrošača kroz zajedničke vrijednosti, daje stvarni doprinos kompanijama i brendovima u održivom razvoju. Ilustrirala je to primjerom Podravke gdje se proizvodi i proizvodni procesi usklađuju sa zahtjevima okruženja, npr. smanjivanje karbonskog otiska, povećanje samodostatnosti kroz vlastitu poljoprivrednu proizvodnju i jačanjem kooperacije. Nutritivne trendove ugrađuje se u nove inovativne proizvode, ali i u poboljšanje postojećih proizvoda. Pritom brendovi indirektno osiguravaju pomake po pitanju korištenja održivih proizvoda.

Razmatrajući neka otvorena pitanja zelene transformacije, naglasila je da su sve investicije u području energetike sagledane i vrednovane na energetski učinkovit, a okolišno održiv te ekonomski isplativ način. Prva sunčana elektrana krenula je s radom 2020. U naredne dvije faze krenuti će s radom i nove sunčane elektrane koje će do konca 2023. pokrivati više od 40% potrošnje električne energije Podravkinih tvornica na lokaciji Danica.

Podravka u svoje poslovanje uvodi Lean metodologiju s ciljem efikasnijeg korištenja resursa, te pružanja brže i kvalitetnije usluge. Realizacijom projekta novog logističko-distributivnog centra, konsolidirat će se veći broj trenutačnih skladišnih prostora te smanjiti emisija CO2. U rujnu 2022. godine završena je energetska i informatička obnova poslovnog sjedišta Podravke u Koprivnici, a potrošnja energije za grijanje smanjuje se za više od 80%.

S velikim zadovoljstvom je istaknula da je Podravka dobitnica priznanja „Lider održivog razvoja 2021.“ Time je svrstana u TOP 5 kompanija u Hrvatskoj koje potrošači smatraju društveno i klimatski odgovornima.

Otkloniti strah potrošača

Marijana Ivanov, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, govorila je o implikacijama uvođenja eura u normalno poslovanje. „Manevarski prostor samostalne politike HNB-a bio je usko ograničen potrebom očuvanja stabilnosti tečaja. Ulaskom u Eurosustav, HNB postaje jedna od nacionalnih središnjih banaka koje operativno implementiraju odluke Europske središnje banke. To znači više prostora za aktivniju monetarnu politiku kroz standardne instrumente djelovanja na kamatne stope u očuvanju stabilnosti cijena, a ne fokusiranje na tečaj kao do sada“, kazala je Ivanov. Upozorila je da se otvara i prostor za operacije zelenog centralnog bankarstva uz otkup i zelenih korporativnih obveznica i prihvaćanje vrijednosnica izdavatelja s nižim karbonskim otiskom pri zaduživanju banaka iz primarne emisije.

Profesorica Ivanov prisutne je upoznala s nekim kretanjima u zemljama gdje je uveden euro kao sredstvo plaćanja i određene pojavnosti vezane uz taj proces koje se odražavaju u trgovini. To se, prije svega, odnosi na korištenje kovanica i strah građana od zaokruživanja cijena na više. „Ako inflacija ne oslabi, već sada znamo da će cijene u siječnju biti pod pritiskom rasta nevezano o uvođenju eura“ – istakla je, naglasivši da je rujanska inflacija za eurozonu iznosila 10%, a najveća je u Njemačkoj.

Upozorila je također na efekte mentalnog računovodstva koje traži našu trajnu pozornost, te nesuglasje oko cijene pojedinih proizvoda, na primjer kave. Sigurno je da će iznos plaća i mirovina s manje novčanih jedinica povećati nelagodu i osjećaj siromaštva, ali to je proces koji moramo prevladati u hodu. Realno je pitanje da li je vrijeme donošenja odluke o uvođenju eura najbolje pogođeno s obzirom na krupne promjene na tržištu.

Zelena tranzicija u fokusu
U nastavku su održana dva panela, koja su pobliže pojasnila neka kretanja i način kako ih trgovci i proizvođači prevladavaju. U prvom, pod nazivom „Trgovina u uvjetima zelene tranzicije i klimatskih promjena“ sudjelovali su: Ivica Katavić, predsjednik Udruženja trgovine pri HGK i predsjednik Nadzornog odbora KTC-a; Robert Fućak, predstavnik Saveza udruga malih trgovaca RH; Nera Tomić, iz Sektora poslovne podrške u Konzumu; Marijana Sumpor, predsjednica Odbora za gospodarski razvoj Gradske skupštine Grada Zagreba, i Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine RH.

Ivica Katavić rekao je kako trgovina nije generator rasta cijena, naglasivši kako je sada već uvriježeno da se u trgovce upire prstom kao glavne krivce. Tako je bilo, rekao je, i kod smanjivanja stope PDV-a na određene proizvode, čemu su se trgovci prilagodili, ali su dobavljači podigli svoje cijene značajno više od stope smanjenja PDV-a pa se to na krajnjoj cijeni nije vidjelo. Govoreći o zaključavanju cijena, Katavić je rekao kako to može biti privremena mjera, ali je po njemu dvojbeno kako se to može održati. „Svjedoci smo toga da su cijene vraćene na jednu bitno nižu razinu nego što su bile tržišne cijene u datom trenutku. Za neke artikle se uspjelo dogovoriti s proizvodnjom da se smanje nabavne cijene za trgovce, ali ima proizvoda kao što je šećer gdje se to nije uspjelo i danas više od 90 posto trgovaca kupuje šećer po 8,5 kuna plus PDV, a prodaje ga po 6,39 kuna plus PDV. Tu nema nikakve logike da trgovac na svaki kilogram prodanog šećera gubi dvije kune“, upozorio je Katavić dodajući kako je to posljedica i činjenice što domaća proizvodnja šećera može podmiriti svega oko 30 posto potreba hrvatskog tržišta. „Ako se nama trgovcima u ulaznim cijenama šećera nešto ne promjeni, bojim se da će doći do problema u opskrbi ovom namirnicom na tržištu“, rekao je Katavić ocijenivši kako je iluzorno očekivati da će zamrzavanje cijena nekoliko proizvoda spasiti potrošače. Upozorio je također na visoke cijene električne energije i plina, rekavši kako hrvatsko gospodarstvo plaća višu cijenu struje nego konkurenti u Europskoj uniji, dok je još uvijek nepoznato što će biti s cijenama plina. „Pitanje je kuda to vodi trgovinu. Procjene troška struje i plina za ovu zimu su strašne i ja ne znam kako će se trgovci iz svega toga izvući“, pesimističan je Katavić.

Moderator Tomislav Cerovec upitao je profesoricu Marijanu Ivanov za njeno stručno mišljenje o mjeri djelomično kontroliranih cijena u trgovini, te kakve su dugoročne makroekonomske posljedice takve mjere. Ivanov se zapitala zašto se takve mjere uopće donose, ustvrdivši kako se na taj način neće stimulirati gospodarstvo, nego se mogu prouzročiti nestašice. „Međutim, to je tipična mjera antiinflacijske politike. Ako postoje inflatorna očekivanja onda će se to ugrađivati u cijene novih proizvoda koje će sve više rasti. Ovako se želi psihološki djelovati na ljude kako bi prestali vjerovati da će inflacija biti sve veća. Ako potrošači ili proizvođači vjeruju da će inflacija biti veća, ona će i biti veća. Inflacija tako hrani samu sebe te se događa nešto što se stručno zove samoispunjavajuće proročanstvo“, rekla je Ivanov dodajući kako potrošači nisu podlegli toj psihozi, što se zorno vidi u tome da cijene mnogih proizvoda više ne rastu. Prema njenim riječima, svaka ekonomska mjera dovodi do toga da netko nastrada, pa je tako i u sadašnjoj situaciji kada su cijene pojedinih proizvoda zamrznute i donose gubitke pojedinim dionicima na tržištu.

Upitan kakve su rezultate u dosadašnjem tijeku godine ostvarili mali trgovci, Robert Fućak je rekao kako je početak godine bio jako loš, ali je sliku donekle popravila turistička sezona i to ne samo u primorskoj nego i u kontinentalnoj Hrvatskoj. Osvrćući se na ranije navedeni primjer šećera, rekao je kako prodavati neki proizvod ispod nabavne cijene ne samo da nema ekonomske logike, već je i u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja. „Smatram kako je država ta koja bi trebala promovirati zakonitost, a ne donositi uredbe koje su u suprotnosti sa zakonom te su u svom učinku kontraproduktivne i dovest će do nestašica, kako je ranije upozorio gospodin Katavić“, kazao je Fućak. Nastavno na to, rekao je kako nekoliko proizvoda kojima su zamrznute cijene neće upropastiti trgovca, ali je stvar principa. „Zašto samo trgovci nose teret gospodarske krize? Zašto dio tereta ne preuzmu i neki drugi?“, zapitao je Fućak te je dodao kako se ni ministar ni premijer nisu odrekli svoje plaće, a trgovce na to prisiljavaju. „Trgovci ne generiraju rast cijena jer smo mi posljednji u nizu koji utječu na inflaciju“, kazao je rekavši kako su mali trgovci već počeli zatvarati svoje objekte, jer im je ovakav rast cijena energije „zakucao zadnji čavao u lijes“. Katavić se nadovezao na to naglasivši kako je rast cijena prehrane i pića od 18,1 posto umjetno stvoreni rast koji predstavlja samo praćenje trenda ulaznih cijena. „Nema fizičkog porasta prodaje, nego je rast cijena doveo do veće vrijednosne prodaje“, naglasio je.

Nera Tomić je istaknula kako je Konzum sa zelenom tranzicijom počeo još 2008. godine kada je uveden sustav upravljanja okolišem prema normi ISO 14000, dok je sustav praćenja energetske učinkovitosti uveden 2017. godine. „Tako smo mjerili našu potrošnju energenata, pa smo svake godine kroz analizu identificirali uska grla, te smo krenuli s poboljšanjem tog dijela poslovanja. Kako su sami standardi implementirani kroz sve poslovne procese jednostavno je poboljšanje bilo neminovno kao rezultat“, istaknula je Tomić. Kada je riječ o konkretnim uštedama, ona je rekla kako se i malim koracima, kao što su gašenje svjetla u trgovinama i zatvaranje rashladnih uređaja, mogu ostvariti značajne uštede, a neke od ulaganja u tom području u Konzumu su se odnosile na uvođenje LED rasvjete u prodajnim objektima te optimizaciju rashladnih vitrina koje bi povlačile manje energije korištenjem rashladnih sredstava koja su prihvatljivija za okoliš, a imaju veću energetsku učinkovitost. „Osim toga, radimo i na projektu postavljanja solarnih panela na krovove naših prodajnih objekata. Sve su to projekti koji su pokazali svoje benefite u dosadašnjem razdoblju, a isto očekujemo i od tekućih projekata da će pridonijeti optimizaciji troškova i poslovanja“, naglasila je Tomić.

Marijana Sumpor, govoreći o mogućnostima da se trgovina vrati u centar Zagreba kao što je to nekada bilo, naglasila je kako to nije jednostavan zadatak jer su se navike potrošača značajno promijenile. Rekla je kako su to uobičajeni procesi koji su se u velikim svjetskim gradovima događali još 1970-ih godina, a Zagreb je u tom procesu već više od 20 godina. „Izgradnja velikih shopping centara na periferiji te širenje ponude u maloprodaji, dovelo je do preseljenja potražnje iz središta grada prema tim objektima, pa slijedom toga i do zatvaranja velikog broja trgovina u centru Zagreba“, podsjetila je Sumpor dodajući kako su pandemija i potres još produbili taj egzodus iz gradskog središta. „Nakon potresa, brojni poslovni prostori u središtu grada, koji su oduvijek bili dio kulture življenja, bili su oštećeni te se veliki dio te ponude koja je atraktivna i za građane i turiste zatvorio tijekom 2020. godine“, rekla je Sumpor. Naglasila je kako se radi na tome da se ti trendovi ipak okrenu u suprotnom smjeru. „Prioritet će biti obnova onih prostora koji su namijenjeni obrazovanju i zdravstvu. Ispražnjenost središta grada nikome nije od koristi, no proces obnove je izuzetno zahtjevan te mora biti povezan sa strategijama obnove lokalnog gospodarstva u središtu grada i financijskim ulaganjima u obnovu tih prostora. Nakon obnove ti će prostori biti stavljeni na javni natječaj, ali svima treba biti jasno kako je proces obnove jako spor i da iziskuje vrijeme“, istaknula je Sumpor.

Zlatica Štulić, odgovarajući na pitanje o utjecaju inflacije na kupovnu moć građana, naglasila je kako je situacija jako složena i da su ljudi pogođeni inflacijom te vrlo pažljivo troše novce. Pritom se posebno osvrnula na zaposlene u trgovini rekavši kako je trgovina radno intenzivna djelatnost i da su prodavači u maloprodaji posebno pogođeni, jer su njihove plaće niže i od sektorskog prosjeka. Poslodavci koriste mogućnost neoporezivih isplata kako bi poboljšali materijalni status svojih radnika, rekla je Štulić, ali je jednako tako upozorila da se na taj način smanjuje osnovica za obračun mirovinskih doprinosa, pa će ti radnici kada odu u mirovinu biti u riziku siromaštva. „Položaj prodavača, ali i svih radnika u trgovini, nije jednostavan. Oni su neprekidno izloženi stresu zbog straha od gubitka radnog mjesta s obzirom na vrlo nesigurne uvjete poslovanja maloprodajnih poduzeća, zatim u vrijeme korone osobito su morali trpjeti verbalno nasilje od strane trećih osoba u trgovini. Stoga, a kako uskoro imamo Međunarodni dan dostojanstvenog rada, htjela bih pozvati na ulaganje napora sa svih strana da se taj stres, kojemu su izloženi radnici u trgovini, što je god moguće više smanji“, naglasila je Štulić. Ona je upozorila kako se u zadnjim godinama pokazao veliki problem nedostatka radnika te je podsjetila na to kako je zadnji popis stanovnika otkrio zašto – Hrvatska je u 30 godina izgubila milijun stanovnika. Upozorila je kako bi se radno vrijeme u trgovini trebalo regulirati, a ne da se to prepušta na volju trgovcima.

Govorilo se i o krizi u Ukrajini te velikom valu izbjeglica koje su došle u Hrvatsku iz te ratom pogođene zemlje. Katavić i Fućak su ustvrdili kako to nije smanjilo gorući problem nedostatka radne snage, jer je većina ljudi koji su došli u Hrvatsku više platežne moći te su u velikom broju svoje novce uložili u kupnju nekretnina ili su pokrenuli svoje privatne biznise.

Tomić je pridodala kako je pritiskom na cijene energenata došlo do jačanja svijesti na globalnoj razini o važnosti energetske neovisnosti država. „To nas potiče da drugačije promišljamo o struji, plinu, gorivu i općenito o zelenoj tranziciji koja predstavlja veliku priliku ako se razmišlja dugoročno“, naglasila je Tomić.

Izazovi uvođenja eura

U drugom panelu na temu Uvođenje eura i utjecaj na trgovinu i potrošače učestvovali su: Hrvoje Šimić, direktor tvrtke Tekstilpromet; Sabina Cvitan, v.d. voditelja Službe za zajmove HAMAG-BICRO-a; Ivona Bačelić Grgić, poslovni tajnik Udruženja trgovine HGK; Branka Augustinović, načelnica Sektora za zaštitu prava potrošača Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH; Martin Evačić, direktor Narodnog trgovačkog lanca i Tihomir Mavriček, izvršni direktor Hrvatske narodne banke.

Raspravu je otvorio Tihomir Mavriček istaknuvši kako je trenutak prelaska na zajedničku europsku valutu izazovan s više strana, jer ga uz nezabilježene stope inflacije karakterizira i velika količina gotovog novca u opticaju koja je od 2011. do danas udvostručena. „Prema jučerašnjem danu (4. 10. 2022. op. ur.) u opticaju je, što znači izvan trezora Hrvatske narodne banke, oko 41 milijarda kuna gotovog novca, od čega je 10 milijardi u bankama, dok je 31 milijarda kuna kod poslovnih subjekata i naših građana. To je količina koju mi moramo zamijeniti u eure u nekoliko mjeseci, odnosno u nekoliko godina“, precizirao je Mavriček. Dodao je kako u ovom trenutku pripreme teku prema planu, te da su s bankama potpisani ugovori o predopskrbi novčanicama eura, što je bio preduvjet da banke počnu opskrbljivati trgovce gotovinom eura. „S druge strane, na inicijativu Hrvatske narodne banke, sve poslovne banke su se složile da se od 15. prosinca do 15. siječnja ukinu naknade za podizanje gotovog novca na drugim bankomatima, što će našim građanima olakšati podizanje novčanica eura. Ujedno, pripremit će se i sustav u kojem će pojedini bankomati u tom razdoblju isplaćivati kune, dok će većina njih biti spremna za isplatu eura“, pojasnio je Mavriček.

Martin Evačić je istaknuo da su se u NTL-u počeli pripremati za ovaj proces odmah čim je bilo izvjesno da će doći do zamjene valute. „Pripreme su krenule s prilagodbom softvera, a nastavilo se s procesom isticanja dvojnih cijena. Međutim, najveći dio posla odnosi se na prvih 15 dana nove godine kada ćemo imati dvojnu valutu u trgovinama. Vjerujem da će biti puno potrošača koji neće stići staviti u banku kune, nego će ih zamijeniti kupovinom roba u trgovinama. Mi tu moramo osigurati i duple blagajne i duple ladice, te obučiti ljude za to, što nikako nije jednostavno“, naglasio je Evačić. Osim toga, cijeli taj proces dosta košta, kazao je, izdvojivši pritom troškove softverskih rješenja, ali je ipak izrazio uvjerenje kako će to veći trgovci riješiti bez poteškoća.

Hrvoje Šimić je rekao kako će trošak prelaska na euro na kraju snositi kupci, jer će se to ukalkulirati u cijenu proizvoda. „Uz to, mi smo specifični jer imamo odjeću poznatih brendova koji imaju preporučene maloprodajne cijene i sad kad smo svi u euru bit će vidljivije da su naše cijene više u odnosu na, primjerice, isti takav proizvod u Njemačkoj. Ako je taj proizvod u Njemačkoj 23 eura, a kod nas 27 eura, to ne znači da mi imamo višu maržu, nego veći PDV. Mi zapravo imamo skupu državu“, istaknuo je Šimić.

Branka Augustinović je podsjetila kako je dvojno iskazivanje cijena započelo 5. rujna ove godine i traje sve do 31. prosinca iduće godine, dok je prilagodba krenula još tijekom 2021. godine s nizom konzultacija, edukacija i drugih aktivnosti. „Tijekom ovog procesa najčešći upiti bili su vezani za točan način preračunavanja i zaokruživanja, zatim za ispravan način isticanja cijena, tko su sve obveznici dvojnog iskazivanja cijena jer to nisu svi nego samo oni poslovni subjekti koji su u direktnom odnosu s potrošačima i drugo. Danas, nakon prvih mjesec dana primjene, upita je sve manje i svi su se uglavnom prilagodili, a u tom je periodu napravljeno nešto više od 2.000 nadzora koje obavlja Državni inspektorat, te su za sve greške trgovci dobili 14 dana da ih korigiraju“, istaknula je Augustinović.

U nastavku rasprave govorilo se o odnosu prema eurocentima, odnosno iskazivanju cijena koje nisu zaokružene na cijeli broj, te na koji će se to način vraćati kupcima s obzirom na to da su neke države eurozone tu praksu krenule mijenjati. Rečeno je kako se u svakom pogledu treba postupati etički kako ne bi došlo do prevare potrošača, a da je jedan od načina kako se to može prevenirati i plaćanje karticama.

Ivona Bačelić Grgić tako je podsjetila da se tek jedna od četiri transakcije u Hrvatskoj plaća karticom, dok je vrijednost svih transakcija ravnomjerno podijeljena između gotovinskih i kartičnih. Martin Evačić je replicirao navodeći argument da kartične transakcije nose trošak koji plaća trgovac, jer je to dio komercijalnog odnosa maloprodajnog subjekta i kartičarske kuće. On je upozorio kako i gotovina nije bez troška. „Skupljanje i prijevoz gotovog novca također košta te sa sobom nosi rizike. Mi smo u zadnjih nekoliko godina imali tri pljačke. Plaćanje karticama je budućnost, a činjenica je i da su provizije kartičara smanjene, jer je i njima jasno kako ćemo na taj način i mi trgovci poticati plaćanje karticama i povećati broj transakcija te pomoći da taj način plaćanja na tržištu prevlada“, pojasnio je Evačić.

Hrvoje Šimić se osvrnuo na rast cijena u maloprodaji te je dao svoje viđenje: „Ako postoje svi potrebni instrumenti i ako vidimo da na esencijalnim robama bilježimo rast cijena od 20 posto, a na neesencijalnim robama poput naše odjeće, obuće, namještaja i drugog, rast je četiri do pet posto, ako nam energenti jednako rastu, kao i trošak rada, ako sirovine rastu jednako, kako to da nisu jednaka povećanja cijena? Očito je kako je hrana nešto što nam je potrebno i može se više dignuti cijena. Ako ja dignem svoju cijenu za 20 ili 30 posto, nitko neće kupiti svoju petu jaknu, međutim, bez brašna ne možeš. Ja pritom ne vjerujem da trgovci u tome sudjeluju, ali negdje je nastala razlika pa ako postoje alati, zašto to država ne bi iskoristila i utvrdila gdje je ta razlika nastala. Ulazni parametri nam svima jednako idu gore“, naglasio je Šimić.

Sabina Cvitan je kazala kako HAMAG-BICRO provodi i programe bespovratnih potpora i daje jamstva na kredite u komercijalnim bankama, uključujući i subvenciju kamatne stope te direktno daje male kredite u iznosima do 100.000 eura. „Mi isplaćujemo na račune poduzetnika i potičemo ih da transakcije provode bezgotovinski zato što kasnije moramo prekontrolirati sve transakcije i utvrditi da su sredstva namjenski utrošena“, rekla je Cvitan. Prema njenim riječima, interes za realizaciju kredita preko HAMAG-BICRO-a je uvijek bio izrazito velik, jer su kamatne stope bile značajno niže od tržišnih. „Investicijski zajmovi iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti imaju kamatnu stopu od 0,8 posto. Novost u ovim programima je to što smo uključili i trgovačke djelatnosti kao prihvatljive. Osim toga, ono što je sada novo i što je možda malo prepalo poduzetnike u tim prijavama je to što se sve usmjerava u zelenu tranziciju, što znači da svaki pa i taj mali zajam do 100.000 eura mora dostaviti izjavu da ne šteti klimatsko-okolišnim ciljevima, bilo da im doprinosi, bilo da je neutralan. Više ne možemo financirati ništa na fosilna goriva“, navela je Cvitan.

Ivona Bačelić Grgić je podsjetila kako je Hrvatska gospodarska komora bila spona između gospodarstva i ministarstava te Hrvatske narodne banke tijekom procesa pripreme i provedbe prelaska na euro. „Etički kodeks je deklarativan, to je jasno. No, treba imati na umu percepciju na tržištu koja ide za time da su bankari i trgovci dežurni krivci, a onda se može dogoditi da baš ta mala markica koja je deklarativna, informativna, nekima nevažna, šalje jasnu poruku da je riječ o društveno odgovornoj tvrtki koja se brine za prava potrošača“, rekla je Bačelić Grgić. Podsjetila je kako je HGK u suradnji s HNB-om organizirala edukaciju trgovaca oko prepoznavanja krivotvorenih novčanica eura, te je istaknula važnu ulogu Komore u promociji domaćih proizvođača.

Zaključno, sudionici Konferencije složili su se oko toga da će tržišno okruženje u sljedećih 12 do 18 mjeseci biti teško. Svaka tranzicija je teška pa i ona zelena. Radi se o strateškom zaokretu u gospodarskoj paradigmi koja ide za time da se ostvari viša razina korištenja vlastitih resursa kako bi se ostvarila energetska neovisnost u budućnosti. Cilj je postavljen jako visoko, ali tako je bilo uvijek kada je riječ o velikim promjenama. A sada i ovdje više ne svjedočimo evoluciji ekonomske politike nego njenoj revoluciji. Svi dionici u tom procesu trebaju dati svoj doprinos kako bi se taj zaokret napravio sa što manje negativnih posljedica. Trgovina je uvijek davala svoj doprinos i nastavit će to činiti i dalje, jednako kao i konferencija MAGROS koja će i dogodine otvoriti nove teme i pokušati dati odgovore na glavna pitanja sektora.

Uz Suvremenu trgovinu i Hrvatsku gospodarsku komoru kao organizatore konferencije MAGROS 2022, održavanje skupa kao suorganizatori pomogli su Zaklada Konrad Adenauer i Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora, smart partner konferencije bio je HAMAG-BICRO, dok su pokroviteljsku podršku pružili Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatska obrtnička komora te Hrvatski izvoznici.

Pogledajte video kako je to izgledalo ove godine

Zahvaljujemo svima koji su pomogli da se održi ova konferencija!

Vidimo se dogodine!