Prema podacima iz Ankete o radnoj snazi, u drugom je kvartalu ove godine u Hrvatskoj bilo 3,520 milijuna radno sposobnog stanovništva (stanovništvo starije od 15 godina), najmanje od 2001. godine. U skladu s negativnim demografskim (ali i emigracijskim) tokovima, broj radno sposobnog stanovništva kontinuirano se smanjuje posljednjih 40 kvartala.
Njegova struktura prema aktivnosti pokazuje da je u drugom kvartalu tek minimalno iznad polovine (50,7%) bilo radno aktivno (zaposleni ili oni koji aktivno traže posao), nešto manje nego prošle godine te najmanje od početka 2017. godine. Iako je na to utjecalo i starenje stanovništva, vidljivo je da nije učinjen relevantan pomak u aktiviranju neaktivnog radno sposobnog stanovništva u dobi od 20 do 64 godine unatoč nedostatku radne snage i povećanju plaća.
To se vidi iz podatka da se stopa aktivnosti stanovništva u dobi od 20 do 64 godine pogoršala u odnosu na prethodnu godinu te da je u okviru EU Hrvatska imala najnižu stopu aktivnosti tog stanovništva (70,7%). Naime, broj radno aktivnih stanovnika u dobi od 20 do 64 godine u drugom je kvartalu iznosio 1,745 milijuna te je bio manji za 27 tisuća u odnosu na isti kvartal prošle godine, dok je broj radno neaktivnih stanovnika iste dobi povećan za dvije tisuće.
Struktura radno aktivnog stanovništva pokazuje da je u drugom kvartalu 6,1% bilo nezaposleno, što je 1,4 postotna boda manje nego u istom kvartalu prethodne godine, čime se nastavlja pad stope nezaposlenosti koji kontinuirano traje od početka 2015. godine. To je ujedno i povijesno najniža stopa nezaposlenosti u drugom kvartalu, ali u usporedbi s ostalim članicama EU, Hrvatska je imala jedanaestu najvišu stopu.
Od ukupno 1,786 milijuna radno aktivnog stanovništva, 1,678 milijuna je u drugom kvartalu bilo zaposleno. To je u usporedbi s istim kvartalom prethodne godine bilo sedam tisuća više te ujedno i najviše u ovome dijelu godine od 2009. godine. Međutim, od ukupnog radno sposobnog stanovništva, samo je njih 47,7% bilo zaposleno, što svrstava Hrvatsku među najlošije članice (nižu stopu zaposlenosti imale su samo Italija i Grčka). Stopa zaposlenosti stanovništva u dobi od 20 do 64 godine iznosila je 66,4% te je, iako je bila nešto viša nego prošle godine (65,8%), u okviru EU također ostala među najnižima (nižu su imale ponovno samo Grčka i Italija).
