Nastavno na najave ministra Aladrovića, HUP smatra problematičnim retroaktivno propisivati uvjete za isplate potpora i smatra da bi ih bilo korektno vezati uz one potpore koje će se tek konzumirati. Vezivanje zabrane isplate dobiti uz potpore ne bi smjelo biti primjenjivo kod malih tvrtki u kojima vlasnici najčešće žive od dobiti. Također, uvjetovanje bi trebalo biti vezano uz isplate dobiti za 2020. za koju su potpore i povučene.
Novi paket mjera pomoći mora biti predstavljen čim prije, sljedeći tjedan jer ne znamo na kakvu pomoć kompanije mogu računati u lipnju, a daljnje mjere pomoći trebaju bit ciljano usmjerene prema onima koji su zaista ugroženi – poruka je Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
Vlada je do sada pokazala da kada hoće i kada postoji politička volja, u roku nekoliko dana može donijeti odluke vitalne za gospodarstvo pa s time treba nastaviti. U narednom razdoblju poslodavcima je najveći izazov sačuvati radna mjesta u uvjetima smanjene potrošnje i poslovne aktivnosti te osigurati likvidnost. HUP zato zahtijeva da se u budućim mjerama osiguraju što niži troškovi poslovanja, kao i da se jamstvenim fondovima pomogne u osiguravanju efikasnijeg i jeftinijeg kreditiranja.
“Novi paket mjera ne treba ići široko s bespovratnim potporama, već ciljano prema najugroženijima, a svakako treba osigurati dovoljne količine kreditnih linija s najnižim mogućim kamatnim stopama. Trebaju nam i ozbiljnija troškovna rasterećenja osobito parafiskalnih nameta da bi poslovanje moglo biti održivo u uvjetima kada sve pada, a isto tako treba nam podrška privatnim investicijama kao i realizacija onih koje provodi država uz maksimalan angažman domaćih izvođača. Parlamentarni izbori smo što nisu raspisani, a u periodu tehničke vlade, ne možemo očekivati snažnije poteze pa te nove mjere i zbog toga treba definirati čim prije”, rekao je Davor Majetić, direktor HUP-a.
Osim od Vlade, velika su očekivanja i od Europske unije, od koje se očekuje osiguranje prava jedinstvenog tržišta, odnosno slobodni protok ljudi i roba. Također, u ovoj situaciji, još važniji postaju fondovi EU. U tom smislu velik dio poboljšavanja likvidnosti i novčanog tijeka putem EU fondova morat će se usmjeriti u privatno gospodarstvo i tako pomoći kompanijama da budu konkurentnije.
HUP posljednje tri godine naglašava i nužnost digitalne revolucije kako bismo pomoću novih tehnologija bili produktivniji i efikasniji. „Korona-kriza je pokazala kako smo spremni poslovati online te je ubrzala proces osvješćivanja prednosti i potencijala novih tehnologija. Kako bismo ubuduće bili spremni za ovakve izazove, moramo nastaviti investirati u digitalnu infrastrukturu te razmišljati kako možemo efikasnije organizirati javnu upravu i teritorijalni ustroj“, dodao je Majetić.
Uz ICT sektor, potrebno je definirati druge strateške industrije za Hrvatsku, poput poljoprivrede i proizvodnje hrane i lijekova, kako bismo osigurali samodostatnost. Kada je riječ o turizmu, multiplikativni efekt izostanka turističkih prihoda imat će najveći udar na hrvatski proračun, stoga je u novim mjerama potrebno osigurati maksimalne preduvjete da se barem dio turističke sezone vrati.
Dobrim okvirom i pravim reformama koje su za nas uvijek bile prioritet Hrvatska može postati ekonomski razvijenija zemlja, a time i spremnija na ovakve nepredviđene događaje kao što je COVID-19, poručuju iz HUP-a.
