„Ulaganja u vodik iz obnovljivih izvora u Europi bi do 2050. godine mogla dosegnuti iznose od čak 470 milijardi eura. Snažnije uvođenje vodika kao još jedne zelene opcije pomoglo bi ostvarivanju ciljeva dekarbonizacije, smanjilo ovisnost Hrvatske o uvozu energenata i potaknulo razvoj domaće industrije koja pokazuje veliki interes za ovo novo poslovno područje,“ rekao je potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš na konferenciji Čisti vodik u razvoju, proizvodnji i primjeni u Hrvatskoj, održanoj danas u tvrtki DOK-ING.
Riječ je o prvoj konferenciji Hrvatske udruge za razvoj i primjenu vodikovih gorivnih članaka o uvođenju vodika kao novog energenta na hrvatsko tržište, koja se održava uz pokroviteljstvo Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i uz partnerstvo HGK.
Domaćin konferencije te vlasnik i osnivač tvrtke DOK-ING Vjekoslav Majetić predstavio je dosadašnji rad tvrtke, proizvodne linije te iskustvo koje su postigli na svjetskom tržištu. „Možda u Hrvatskoj ne možemo raditi velike serije, ali možemo inovativne proizvode, u čijem nam razvoju uvelike pomažu poticajna sredstva Europske unije,“ rekao je Majetić, koji je na konferenciji predstavio i preinake tvrtkinog vozila Tom-Tom, lakog električnog dostavnog vozila pogonjenog vodikovim gorivnim člankom.
Inače, Hrvatska se obvezala na ispunjenje cilja od 13,2 posto obnovljivih izvora energije u prometu do 2030. Udio vodika iznosio bi 0,3 posto i postavilo bi se šest pumpnih stanica do 2030. godine. HGK je u procesu izrade Nacionalnog klimatsko-energetskog plana tražila veću ambicioznost i veći udio vodika u prometu te predlagala da taj udio iznosi 0,5 posto.
U prosincu 2019. EU je usvojila Europski zeleni plan kojim definira tranziciju tvrtki i cilj klimatske neutralnosti do 2050. godine. U protekla dva tjedna svjedočili smo i raspravama o novim ciljevima za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. Ovako ambiciozno postavljeni ciljevi u fokus stavljaju nove energente poput vodika, za postizanje čistog i održivog gospodarstva, kao rješenje za dekarbonizaciju industrijskih procesa i gospodarskih sektora u kojima je smanjenje emisija teško postići.
Predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić osvrnuo se na posljednje poruke premijera RH o globalnom zatopljenju i implikacijama za Hrvatsku, poput podizanja razine mora za naše obalne gradove. „Donijeli smo strategiju energetskog razvoja, integrirani nacionalni i energetski plan, kao i strategiju prilagodbe klimatskim promjenama. U tijeku je donošenje strategije niskougljičnog razvoja„ rekao je Frka Petešić, naglasivši važnost samodostatnosti u proizvodnji hrane i energije u širem gospodarskom kontekstu te da se tehnologija vodika pokazuje kao vrlo perspektivna i u borbi protiv klimatskih promjena i za energetsku neovisnost. Za Hrvatsku je ovo velika prilika za bolji energetski miks. To je prilika i da se ubrza naš industrijski razvoj s visokotehnoloških tvrtkama i zapošljavanjima. Prilika je i za čistu energiju za hrvatske građane,“ napomenuo je predstojnik Vlade.
Predsjednik uprave Siemens Energy Hrvatska Boris Miljavac najavio je da će izgraditi sustav koji će omogućiti korištenje vodika kao energenta u prijevozu za vrijeme nadolazećih Zimskih olimpijskih igara 2022. u Pekingu, a sustav će se nastaviti koristiti i nakon događanja.
„Već dugi niz godina razvijamo rješenja u području vodikovih tehnologija. Odličan su način smanjenja problema s emisijama CO2. Dekarbonizacija globalne ekonomije jedan je od najvažnijih izazova s kojima se svijet suočava,“ rekao je Miljavac.
Direktor Zagrebačkih otpadnih voda i predsjednik Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore Thomas Sichla također je istaknuo dekarbonizaciju kao jedan od važnih ciljeva i vodik kao energent za njegovo postizanje. Dopredsjednik Znanstvenog vijeća za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku HAZU Mladen Zeljko osvrnuo se na strategiju EU i ulogu vodika za koji se očekuje da bude jedan od temeljnih sastavnica za očuvanje klime. „Energetska gustoća vodika tri puta je veća od nafte. Može se reći da je kamen zaglavnik politike koja će se u naredno vrijeme voditi,“ rekao je Zeljko.
„Vodik je uključen u Integrirani energetski i klimatski plan, kao jedan od najvažnijih planova za idućih deset godina i dio je zajedničke EU politike za dekarbonizaciju. EU planira niz opcija za financiranje vodikovih tehnologija. Uspostavlja se inovacijski fond za od 2020. do 2030., ali i mnogi operativni programi su tek u razradi,“ načelnik Sektora za energetsku politiku i planiranje iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Vjekoslav Jukić.
„Grad Zagreb kao najveća lokalna jedinica u Hrvatskoj i koja ima veliku potrošnju energije kroz javne djelatnosti, javni prijevoz i zgradarstvo, ima pred sobom odgovornost da prati nove trendove,“ rekla je pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu u Gradu Zagrebu Mirka Jozić, istaknuvši da se nada da će Zagreb u svom sustavu kroz projekt s Europskom komisijom za nekoliko godina imati sustav prijevoza na vodik i da će potrebne punionice za taj sustav biti prilika za hrvatske tvrtke.
