Promičući kontinuirano stručno usavršavanje, izvrsnost u radu i pružanju usluga integralne sigurnosti i društvenu odgovornost u poslovanju, Preventa d.o.o. specijalizirana tvrtka za usluge u području zaštite na radu, zaštite od požara, energetskih pregleda i certificiranja organizirala je u Varaždinu edukaciju za svoje zaposlenike.
O promjenama u svijetu rada, izazovima i odgovornostima ovlaštenih osoba i stručnjaka zaštite na radu nazočnima je govorio konzultant Vitomir Begović.
Sigurnost i zdravlje na radu od ključne su važnosti i u ovim teškim vremenima. Što više pozornosti poduzeća posvećuju toj temi, to će se lakše oporaviti od posljedica pandemije.
Pandemija COVID-a19 jedna je od najvećih opasnosti s kojima su se društva i gospodarstva ikad suočila. Tu će opasnost biti moguće prevladati samo ako radimo zajedno kako bismo zaustavili širenje bolesti i osigurali sigurno i zdravo radno okruženje i za one koji rade od kuće i za one koji se vraćaju na svoja uobičajena radna mjesta.
Promjene u svijetu rada u EU-u i Hrvatskoj dovele su do novih vrsta fleksibilnih poslova (privremeni rad) i novih vrsta poslovnih veza, kao što su rad na daljinu (rad od kuće), privremeni poslovi ili rad nezavisnih profesionalaca (iPro), masovna podrška, rad u ekonomiji dijeljenja i na digitalnim platformama. U porastu su nestandardne, osobito honorarne vrste poslova nezavisnih profesionalaca.
Uvjeti i način rada brzo se mijenjaju i otvaraju nove rizike, izazove i prilike. Fizički rizici (tjelesna neaktivnost, sinergijski učinci kemijskih, fizikalnih i psihofizičkih rizika).Psihosocijalni rizici (nesigurnost rada, različiti fleksibilni oblici zapošljavanja, visoki radni zahtjevi, rad pod pritiskom rokova, intenzitet rada, rad duži od redovnog, nasilje, uznemiravanja, neravnoteža između posla i privatnog života, mentalno zdravlje,trajna nadogradnja vještina). Nadolazeći rizici zbog opasnih tvari i novih tehnologija (nano-materijali, zelene tehnologije, biološki rizici, umjetna mineralna vlakna, …). Drugačija mjesta rada (digitalizacija, automatizirani radni procesi, suradnja čovjeka i robota, naglasak na specifične kognitivne sposobnosti, …) i dr.
U posljednjem istraživanju najvažniji čimbenici rizika koje su navela europska poduzeća, su poremećaji mišićno-koštanog sustava i psihosocijalni rizici.Najčešće se navode sljedeća tri rizika: repetitivni pokreti šaka i ruku (koje navodi 65% poduzeća na području EU27_2020), dugotrajno sjedenje (61%), koje je nova stavka u istraživanju, te ophođenje s neugodnim klijentima, pacijentima, učenicima itd. (59%). Znakovito je da je dio poduzeća navelo da nemaju nikakve čimbenike rizika. To se posebno odnosi na mala poduzeća. Što je poduzeće manje, to je veća vjerojatnost da neće navesti nikakve čimbenike rizika, osobito čimbenike psihosocijalnih rizika, a to upućuje na zabrinjavajući nedostatak svijesti o toj vrsti rizika.Često puta navođenje nedostatka vremena ili osoblja kao prepreku upravljanju sigurnošću i zdravljem na radu ne može biti opravdanje.
Odgovori na pitanje digitalizacije i njezina učinka na sigurnost i zdravlje radnika,pokazalo je da se samo u 24% poduzeća koja upotrebljavaju digitalne tehnologije raspravljalo o mogućem učinku tih tehnologija na sigurnost i zdravlje njihovih radnika. Kad je riječ o mogućim učincima o kojima se raspravljalo, na prvom je mjestu potreba kontinuiranog osposobljavanja radi usavršavanja vještina (77% poduzeća ), nakon čega slijedi dugotrajno sjedenje (65%) i pružanje radnicima veće fleksibilnosti u pogledu mjesta rada i radnog vremena (63%).
Ovlaštene osobe za obavljanje poslova zaštite na radu jedan su od najznačajnijih čimbenika u osiguranju uvjeta za poštivanje propisa i procedura, odgovorno i učinkovito provođenje širokih aktivnosti usmjerenih na poboljšanje i stalno unapređivanje zaštite na radu.
Temeljna zadaća je unaprijediti prevenciju rizika na radu, osvijestiti i razvijati kulturu zaštite na radu, informirati, educirati i motivirati sve ključne dionike na učinkovitiju provedbu niza aktivnosti, kojima je cilj smanjiti broj nesreća i ozljeda na radu, izostanaka s rada, odlazaka u prijevremene i invalidske mirovine i gospodarskih gubitaka.
Neprijeporno je da je prema odredbama Zakona odgovorna osoba za organiziranje i provođenje mjera zaštite na radu svaki pojedini poslodavac, ali ovlaštena osoba odgovara za štetu na radu i u vezi s radom koju uzrokuje poslodavcu, radniku odnosno drugoj osobi pružanjem usluge zaštite na radu, ako ne postupa u skladu s odredbama Zakona i drugih propisa i te se odgovornosti ne može osloboditi, te se na utvrđivanje odgovornosti primjenjuju opći propisi obveznog prava.
Upravo iz tog razloga za učinkovitu provedbu propisa, preventivne aktivnosti kao i za unapređivanje cjelokupnog područja zaštite na radu, od osobitog značaja je stručan, profesionalan i odgovoran rad stručnjaka zaštite na radu i njihova svakodnevna suradnja s poslodavcima i radničkim predstavnicima.
