Udruga Bregovita Hrvatska uskoro će biti priznata kao četvrta regionalna organizacija vinara i vinogradara, čime će se stvoriti pretpostavke za kvalitetniji rad na brendiranju vina autohtonih sorata tog kraja na domaćem i inozemnom tržištu, priopćili su u utorak iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).
HGK je još sredinom 2019. okupila vinare s područja osam županija sjeverozapadne Hrvatske (Bjelovarsko-bilogorske, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske, Sisačko-moslavačke, Varaždinske i Zagrebačke županije te grada Zagreba) i osnovala Udrugu vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska, koja trenutno broji 63 člana.
Zahtjev za priznavanje statusa regionalne organizacije podnesen je prije par dana, a očekuje se vrlo brzo prihvaćanje koje će omogućiti učinkovitije brendiranje specifičnih vina i Središnje bregovite Hrvatske kao vinske destinacije, navodi se u priopćenju HGK.
Prema Zakonu o vinu, Hrvatska je podijeljena u četiri vinogradarske regije, udruge Graševina Croatica, Vino Dalmacije i Vinistra, koje su već stekle status regionalnih organizacija, a priznavanjem Bregovite Hrvatske omogućit će se daljnji razvoj kompletnom domaćeg vinarstva jer će svaka regionalna organizacija moći samostalno financirati promotivne i marketinške aktivnosti.
Također se otvaraju mogućnosti za izradu strategija razvoja vinarstva u svakoj hrvatskoj regiji, po uzoru na model razvoja najpoznatijih talijanskih ili francuskih regija čiji vinari djeluju kroz identične modele udruživanja. Tu se očekuje i značajna programska pomoć Ministarstva poljoprivrede, ali i financijska pomoć države.
Predsjednik Udruge vinara i vinogradara Bregovite Hrvatske Marko Miklaužić istaknuo je da su vinari s tog područja do osnivanja udruge puno vremena gubili na administraciju i papirologiju kako bi došli do subvencija za marketing.
“Komunikacija s državom preko ove četiri regije predviđene zakonom je po meni jedini ispravni put. Udruživanje će nam pomoći i oko izvoza. Trenutno zbog korone ne možemo nigdje izlagati, ali imamo dvije ponude – s azijskog tržišta, iz Kine i Indije te iz skandinavskih zemalja koje ne bi mogli ni razmotriti kao individualni proizvođači jer jednostavno ne bi imali potrebne količine. Trenutno zbog korone na zalihama imamo dosta vina, a to su tržišta koja mogu te zalihe bez problema apsorbirati“, pojasnio je Miklaužić.
Inače, Zakon o vinu regionalne organizacije pozicionira kao partnere tijela izvršne vlasti u provedbi nacionalnog postupka zaštite oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla vina, ali i u strateškom planiranju za sektor vinogradarstva i vinarstva.
Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević ističe da na području Bregovite Hrvatske prevladavaju male obiteljske vinarije, uglavnom s proizvodnjom do 100.000 litara godišnje.
“Osim internacionalnih, u proteklom razdoblju primjetan je i trend rasta sadnje autohtonih sorata ove regije kao što je škrlet, odnosno starih sorata karakterističnih za te krajeve kao što su moslavac/pušipel, kraljevina, sokol, stara hrvatska belina i drugih“, naveo je Kovačević. (H)
